Papina poruka sudionicima skupa o migraciji

Seliocima treba pružiti nadu da će njihova prava biti priznata, te da će imati život dostojan u svim vidicima – istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci sudionicima osmoga Europskog kongresa o migracijama koji je, na poticaj Vijeća europskih biskupskih konferencija, započeo 27. travnja u španjolskome gradu Málaga. Kongres, na kojemu se okupilo stotinjak sudionika, među kojima su biskupi ravnatelji i pastoralni djelatnici, te predstavnici građanskoga društva i svijeta politike, održava se na temu „Europa ljudi u pokretu. Nadvladati strahove. Zacrtati perspektive“.
Nadbiskup Antonio Maria Vegliò, predsjednik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, donio je sudionicima skupa ohrabrenje pape Benedikta XVI. da ustraju u nastojanjima kako bi odgovarajuću pastoralnu pozornost posvetili svima onima koji trpe zbog napuštanja svoje domovine, ili koji se osjećaju bez zemlje na koju se mogu osloniti. Neka logika ljubavi vodi naš način gledanja na stvarnost i razmišljanja o budućnosti, vodeći računa o svim vidicima istine o seljenju – rekao je pak, otvarajući skup, kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup. Selioce treba prihvatiti kao osobe, a ne odnositi se prema njima kao prema stvarima, robovima ili spravama – istaknuo je nadbiskup.
Drugoga dana rada skupa, nadbiskup Vegliò je oštro osudio obrambenu europsku politiku što se tiče granica, te odbijanje doseljenika u trenutku kada gospodarstvo i dalje traži njihovo primanje u službu. Neprihvatljivo je povezivanje doseljeništva s kriminalitetom, i terorizma s nesigurnošću, što dovodi do „blindiranih zajednica“, a možda će dovesti i do stvaranja „blindiranih kontinenata“, gdje selioci jesu, i sve više će biti, „vojska nevidljivih, koju je moguće ucijeniti i iskoristiti“ – naglasio je nadbiskup Vegliò.
Koliko ima doseljenika? Procjenjuje se da u 27 država Europske unije danas ima 24 milijuna selilaca, koji većinom dolaze upravo iz zemalja Europske unije. Što se tiče ilegalnih doseljenika, procjenjuje se da ih je između četiri i pol i 8 milijuna. Očevidno je – primijetio je nadbiskup Vegliò – da europsko stanovništvo negativno gleda na tijekove kretanja ljudi, te da strance, osim za tržište rada, shvaćaju kao prijetnju i za kulturu, identitet, red i sigurnost. Razloge nestabilnosti želi se prebaciti na selioce, kako bi se u javnome mnijenju stvorio dojam o pozornoj državi, zabrinutoj za sigurnost svojih građana, potičući na taj način strah od drugoga.
U sadašnjoj krizi države-nacije, - upozorio je predsjednik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika - sigurnost se želi omogućiti ponovnim učvršćivanjem nacionalnoga osjećaja za identitet, ne vodeći dovoljno računa o tome da su europska društva u stvari postala višekulturna, višeetnička i višereligijska, te da je potrebno hrabro i dalekovidno suočiti se s politikama društvene, kulturne i političke integracije, i to u svijesti da je različitost, koja se pojavila s migracijama, već postala stvarnost. Osim toga, nisu dovoljne mjere kažnjavanja; – dodao je nadbiskup – one često ni ne spriječe nova iseljavanja, nego ih samo čine opasnijima i skupljima. Crkva će sa svoje strane i dalje bratski prihvaćati doseljenike koji dolaze iz sestrinskih Crkvi – rekao je na koncu nadbiskup Vegliò.