Opća audijencija srijedom

Pohoditi Crkvu na Malti i osjetiti veliku toplinu njezina naroda bila je velika radost također i utjeha – istaknuo je Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra, govoreći o dojmovima s pastirskoga pohoda Crkvi na Malti.
Prema Papinome mišljenju Malta je kršćanski otok koji od samog početka Crkve brani evanđeoske vrednote i promiče ih u Europi i svijetu, zahvaljujući izvanrednom misionarskom žaru naslijeđenom od svetoga Pavla. U to se Sveti Otac mogao uvjeriti tijekom pastirskoga pohoda, u prošlu subotu i nedjelju. Djela apostolska koja pripovijedaju o sretnom i providnosnom brodolomu svetoga Pavla na Malti, šezdesete godine nakon Kristova rođenja, također govore o „osobitoj ljudskosti“ s kojom su otočani u ono vrijeme primili apostola i njegove drugove. To je učinio i Sveti Otac, nazivajući „zaista izvanrednim“ srdačni prihvat koji su mu priredili Maltežani, zborno očitovan na nedjeljnoj misi na Žitnome trgu u Floriani. Za mene je bio razlog radosti, također i utjehe osjetiti posebnu toplinu naroda koji se osjeća kao jedna obitelj, ujedinjen vjerom i kršćanskim viđenjem života – ustvrdio je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na susret sa žrtvama svećeničkog zlostavljanja, premda su ga s velikom znatiželjom očekivala obavijesna sredstva obavljen je u ozračju molitve i uzajamnoga slušanja, rekao je kako je nakon euharistijskoga slavlja želio vidjeti neke osobe, žrtve svećeničkoga zlostavljanja. S njima sam podijelio patnju i, potresen, molio sam s njima, jamčeći zauzimanje Crkve – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o pouzdanju i nadi koje je Pavao potaknuo u svojim drugovima, prije i nakon iskrcavanja na Maltu, Papa je rekao kako se te vrline osjećaju u današnjim Maltežanima, koji se trude živjeti evanđelje u složenim pitanjima modernoga doba. Naravno da to nije uvijek lako, niti jednostavno, ali malteški narod zna u kršćanskome viđenju života naći odgovore na nove izazove. A znak toga je, primjerice, činjenica da su čvrstim i dubokim očuvali poštovanje prema još nerođenome životu i svetosti braka, odbijajući da u pravni sustav države uvedu pobačaj i razvod braka – rekao je Papa.
Govoreći o zemljopisnome položaju Malte, koja se nalazi na ukrštanju brojnih putova, također i selilačkih, rekao je kako neki u bijegu od nasilja i progona traže politički azil te da nije lako riješiti složene humanitarne, političke i pravne probleme. Teško je naći rješenja za te probleme, ali ih treba ustrajno i uporno tažiti na međunarodnoj razini. Bilo bi dobro da se to učini u svim državama koje u svojim ustavima i kulturama imaju kršćanske korijene – potaknuo je Benedikt XVI.
Prije nego je pozvao Europu da prizna svoje kršćanske korijene i usvoji zajedničku politiku prema useljeništvu, Papa je Malti priznao da nikada nije izdala svoj „duboki kršćanski poziv“, to jest mir, premda je otok bio stoljećima u središtu političko-vojnih interesa. Slavni Malteški križ, koji svi poistovjećujemo s Maltežanima, često se vijorio u sukobima i sporovima; ali, Bogu hvala, nikada nije izgubio svoje istinsko i vječno značenje: on je znak ljubavi i pomirbe, a to je istinski poziv naroda koji prihvaćaju i grle kršćansku poruku – istaknuo je Benedikt XVI.
Papa je na svršetku audijencije podsjetio na susret s mladima u Valletti. U mladim Maltežanima sam gledao moguće nasljednike duhovne baštine svetoga Pavla; pozvani su da poput Pavla da otkriju ljepotu Božje ljubavi koja nam je darovana u Isusu Kristu, da budu pobjednici u kušnjama i nevoljama, da se ne boje životnih oluja, niti brodoloma, jer Božji je plan ljubavi jači od oluja i brodoloma – rekao je Papa.
Završavajući audijenciju Papa se obratio svećenicima koji su došli na Trg svetoga Petra, vraćajući se s hodočašća iz Arsa u Francuskoj, željeli su Papi čestitati rođendan i petu obljetnicu izbora na Petrovu stolicu. Pozdravljajući više od 400 rimskih svećenika koje je predvodio kardinal Agostino Vallini, Papin vikar za Rimsku biskupiju, Papa je zahvalio svim svećenicima koji se u cijelome svijetu – kako je rekao – s apostolskim žarom skrbe o Božjem puku, svjedočeći Kristovu ljubav. Po uzoru na svetoga Ivana Vianneya budite strpljivi i brižni pastiri duša – potaknuo je Benedikt XVI. potom je više od dvadeset tisuća hodočasnika pozdravio na raznim jezicima. Hrvatsku skupina hodočasnika Sveti je Otac pozdravio riječima: "S uskrsnom radošću pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način vjernike iz župe svetog Martina iz Dugog Sela i župe svetog Vinka iz Vinkovaca! Svojim životom veličajte Gospodina te molite za vaše svećenike kao i za nova duhovna zvanja u vašem narodu. Hvaljen Isus i Marija!"