Očito umoran ali veoma zadovoljan i ohrabren Sveti se Otac vratio u Vatikan. Nakon
sređivanja dojmova o apostolskom putovanju Svetoga Oca na Maltu, otac Lombardi, ravnatelj
Tiskovnog ureda Svete Stolice, koji je pratio Benedikta XVI. na Maltu, u razgovoru
za našu radio postaju osvrnuo se na netom završeni 14. međunarodni pastirski pohod
Benedikta XVI. Ishod pastirskog pohoda na Maltu stvarno je veoma pozitivan, čak
bih rekao iznad očekivanja samih organizatora. To se moglo dogoditi jer je toplina
odgovora, spontanost osoba na ulicama, veoma radosnih i urednih, doličnih u očitovanju
zanosa, pomalo sve iznenadila . Mislim da je više od dvije stotine tisuća osoba u
dva dana moglo vidjeti Svetoga Oca, dakle 50% Maltežana sudjelovalo je u zbivanjima.
Ozračje vedrine zamjećivalo se posvuda. Rekao bih da je to u kršćanskim malteškim
korijenima, u velikoj katoličkoj tradiciji naroda. Prije putovanja nije se moglo naslutiti
kakav će biti prihvat, čak ni obavijesna sredstva se nisu usudila izići s predviđanjima.
Prihvat je zaista bio izvrstan, a zborno sudjelovanje naroda svjedoči o njihovoj ljubavi
prema Svetome Ocu – istaknuo je otac Lombardi. Odgovarajući na upit o Papinoj poruci
Maltežanima, rekao je kako je Benedikt XVI. pozvao na priznavanje veličine dara primljenog
po svetome Pavlu, koji trebaju održavati živim i koji i nadalje treba davati svoje
plodove. Radosna dakle vjernost kršćanskim vrednotama za dobro malteškoga društva
ali i kao prinosa koji Malta može dati Europskoj zajednici i cijelome svijetu svjedočeći
vrednote obitelji, života, socijalnoga zauzimanja po načelima solidarnosti i ljubavi
koja predlaže Crkva. Malta ima, kao središte susreta između kultura i naroda, posebnu
misiju za susret, dijalog, i obogaćivanje elemenata koji dolaze iz raznih kultura
i tradicija, ali također i za prihvat. Temu dakle useljeništva i prihvata useljenika
koji prolaze Sredozemnim morem i dijaloga s obalnim narodima, valja živjeti s nadom
u budućnost ostajući vjeran povijesnoj tradiciji – istaknuo je otac Lombardi. Na
upit o susretu sa žrtvama zlostavljanja, rekao je kako je susret bio jako jednostavan.
Daleko od reflektora tiska, od medijske buke i promidžbe. Započeo je s molitvom Pape
i žrtava, nastavljen je Papinim slušanjem svega što su mu htjeli reći. Odgovori su
također bili jednostavni, spontani i suosjećajni. Papa je ohrabrio sve. Važno je da
je svatko mogao Svetome Ocu reći što je želio. Susret je također završen molitvom.
Bio je pun emocija ali i vedrine, nade i želje za pomirbom – ustvrdio je otac Lombardi.
Osvrnuvši se na petu obljetnicu ovoga pontifikata, rekao je kako se u mislima
uvijek vraća na njegov početak, na Papin govor u Sikstinskoj kapeli, dan nakon izbora,
kada je održao programski govor, govorio o prioritetima povjerene mu službe. U prvome
redu odnos čovjeka s Bogom, kojeg nam je objavio Isus Krist, u Kristovu dakle licu
poznajemo Boga, potom dijalog sa svima koji vjeruju u Krista, kako bi se vjerodostojno
moglo svjedočiti današnjem svijetu, ali dijalog i sa svim ljudima dobre volje, sa
svima koji u naše vrijeme iskreno traže Božje lice, a to je međuvjerski dijalog. Poruka
je dakle kadra odgovoriti na iskonska iščekivanja kulture i svijeta. Kao odgovor na
ta iščekivanja navodim posljednju encikliku koja svjedoči Papinu veliku pozornost
prema problematikama ovoga svijeta: gospodarskoj, okolišnoj, društvenoj i antropološkoj.
Svi pošteni ljudi shvaćaju Papinu zabrinutost za budućnost čovječanstva. Rješavanju
aktualnih problema Sveti Otac zaista daje jako veliki prinos. Papa ne traži lake uspjehe,
nego je dosljedan, dubok i ukorijenjen u vjeri, na dubokom teološkom i filozofskom
promišljanju. Riječ je o bitnom prinosu. Poštene, pozorne i dobronamjerne osobe u
Svetome Ocu doista mogu naći pouzdanog sugovornika i iskrenog vođu – zaključio je
otac Lombardi.