Križni put u Koloseju

Veliki je petak dan najveće nade, sazrele na križu dok je Isus umirao, ispuštao posljednji dah – kazao je Sveti Otac u nagovoru nakon pobožnosti Križnoga puta u Koloseju u kojoj je sudjelovalo više od pedeset tisuća vjernika iz cijeloga svijeta, na petu obljetnicu preminuća blagopokojnoga sluge Božjega Ivana Pavla II. koji je, podsjećamo, preminuo 2. travnja 2005. godine u 21 sat i 37 minuta.
Predajući svoj život u Očeve ruke, Isus zna da njegova smrt postaje izvor života – istaknuo je papa Benedikt XVI. zaključujući pobožnost Križnoga puta za koji je napisao razmišljanja kardinal Camillo Ruini, bivši Papin vikar za Rimsku biskupiju i dugogodišnji predsjednik Talijanske biskupske konferencije, te sadašnji predsjednik povjerenstva za istraživanje pojave Međugorja. Naši su neuspjesi, razočaranja i gorčine koji čini se označuju rušenje svega osvijetljeni nadom. Otac je potvrdio čin križeve ljubavi, a blistavo svjetlo uskrsnuća ovija i preobražava sve. Iz izdaje se može roditi prijateljstvo, iz nijekanja praštanje, iz mržnje ljubav – kazao je Sveti Otac zaključujući nagovor molitvom: Daj nam, Gospodine, da svoj križ s ljubavlju nosimo, svoje svagdanje križeve, sigurni da su oni osvijetljeni svjetlom tvoje Pashe.
Na pobožnosti križnoga puta, na prvoj i posljednjoj postaji, križ je nosio kardinal Agostino Vallini, Papin vikar za Rimsku biskupiju, potom dvojica vjernika iz Haitija, dva Iračana, jedna žena iz Demokratske Republike Kongo i jedna iz Vijetnama, dva franjevca iz Kustodije Svete Zemlje, tri predstavnika talijanske Unije za prijevoz bolesnika u Lourdes i svjetska marijanska svetišta, te jedna rimska obitelj. Razmišljanja su odražavala patnju današnjih žena i muškaraca, od bolesti do gubitka drage osobe ili posla, pojašnjavajući kako križ ne može biti odijeljen od uskrsnuća. Jedino s vjerom u uskrsnuće možemo ići putem križa – istaknuo je kardinal Ruini.
Odlomke iz evanđelja na talijanskome jeziku čitao je glumac Luca Lionello, Juda iz Gibsonova filma „Muka“, koji se nakon filma obratio se na kršćansku vjeru. Večeras će Sveti Otac u bazilici svetoga Petra s početkom u 21 sat predvoditi Vazmeno bdijenje, sutra s početkom u deset sati i 15 minuta slavi svetu misu, a u podne će, prema tradiciji, izgovoriti uskrsnu poruku te udijeliti blagoslov Gradu i svijetu (Urbi et Orbi).
Pobožnost križnoga puta, u sadašnjem obliku, s četrnaest postaja, učvrstila se u Španjolskoj u prvoj polovici osamnaestoga stoljeća, naročito među franjevcima. Sa španjolskoga poluotoka prešla je na Sardiniju, koja je tada bila pod španjolskom krunom, a iz Sardinije se proširila na Apeninski poluotok gdje je u svetom Leonardu da Porto Maurizio našla uvjerena u neumorna širitelja. On je osobno izgradio više od 572 križna puta. Među njima najpoznatiji je križni put u Koloseju, koji je na zahtjev pape Benedikta XIV. u spomen na Svetu godinu postavio 27 prosinca 1750 godine: 14 postaja u krugu a veliki križ na sredini amfiteatra. Postaje su uklonjene 1874. godine. Od 1964. godine, počevši od pape Pavla VI., na Veliki petak pobožnost križnoga puta u rimskome amfiteatru neprekidno se do danas održava.