Razmišljanja za križni put u koloseumu

Ovogodišnja razmišljanja za Križni put, koji će papa Benedikt XVI. s početkom u 21 sat i petnaest minuta predvoditi na Veliki petak u rimskom amfiteatru, odnosno koloseumu, napisao je kardinal Camillo Ruini, bivši predsjednik Talijanske biskupske konferencije. Tiskano je trideset tisuća primjeraka s slikama križnoga puta Josepha Führicha iz 19 stoljeća, koji se nalazi u crkvi svetoga Ivana Nepomućena u Beču.
Govoreći o predloženim temama u tekstovima za Križni put u razgovoru za našu radio postaju kardinal Ruini je rekao kako se razmišljanja temelje na evanđeoskim tekstovima. Usporedio sam tekstove četvorice evanđelista. Čitajući ih još sam se više učvrstio u uvjerenju koje sam već imao, a to je da je najjednostavnije predstaviti to što se zbilo u Kristovoj muci, a to je ujedno i značenje događaja – rekao je kardinal Ruini.
Na upit o poruci razmišljanja rekao je kako je središnja poruka da u raspetome Isusu vidimo istinsko ljudsko i Božje lice. Podsjetimo se na saborsku konstituciju Radost i nada gdje se govori kako se u otajstvu utjelovljenje riječi nalazi sasvim osvijetljeno otajstvo čovjeka, upravo u svjetlu otajstva Boga i Božje ljubavi. Mislim da se u njegovu križu i naravno uskrsnuću – križ i uskrsnuće nisu razdvojivi – otajstvo utjelovljene riječi, smisao Kristova utjelovljenja u potpunosti objavljuje, a tako se i mi sami sebi otkrivamo. Saborski tekst kaže da Krist, objavljujući otajstvo Oca i njegove ljubavi otkriva i čovjeka njemu samome te mu objavljuje uzvišenost njegova poziva. Naravno, osvrnuo sam se i na ljudsku slabost, na ljudsku krivnju, na njezinu dubinu, ali više govorim o Božjem milosrđu i ljubavi – istaknuo je kardinal Ruini.
Na primjedbu kako Crkva proživljava trenutak velikoga trpljenja, rekao je kako je to i zbog nakane kojom se to trpljenje nameće: nije riječ samo o polemičkome duhu, nego o tome da se želi iskorijeniti povjerenje u Crkvu, a samim time iz ljudskog srca izbrisati vjeru. To je dodatni razlog trpljenja. Postoje dakle dva razloga za trpljenje: jedan je krivnja crkvene djece, naročito svećenika, drugi je pak neprijateljsko raspoloženje prema Crkvi – zaključio je kardinal Ruini.