Cvjetnica na Trgu sv. Petra

U nasljedovanju Krista ne smijemo dopustiti da nas zastrašuju prevladavajuća mišljenja – istaknuo je Sveti Otac u jučerašnjoj propovijedi na svetkovinu Cvjetne nedjelje. Prema ustaljenom običaju Sveti Otac nije išao na čelu procesije, nego se u vozio papamobilu da ga može vidjeti više od pedeset tisuća vjernika koji su se za liturgijsko slavlje Cvjetnice okupili na Trgu svetoga Petra.
Sveti je Otac u propovijedi govorio o glavnoj temi Cvjetne nedjelje: o nasljedovanju, o Kristovu putu kao „ispravnome putu za čovjeka“. Biti kršćani jest hod – rekao je Papa – znači ići zajedno s Kristom prema ljubavi, prema Bogu. Na 25. svjetski dan mladeži to se posebice odnosi na mlade. Nasljedujući Krista uzlazi se prema istinskoj visini ljudskoga življenja. Čovjek može odabrati lak put i ukloniti svaki napor, može silaziti prema dolje, strovaliti se u blato laži i nepoštenja. Isus nam naprotiv pokazuje drugačiji put: On nam prethodi, a ide prema visini. On nas vodi prema onome što je veliko, čisto, vodi nas prema čistome zraku visina, prema životu u istini, prema hrabrosti koja se ne plaši brujenja prevladavajućih mišljenja; prema punini koja podnosi i podupire drugoga. On vodi prema raspoloživosti za trpeće i napuštene; prema vjernosti koja je uz drugoga čak i onda kada stanje biva teškim – ustvrdio je Benedikt XVI.
Krist nas vodi – kazao je nadalje Sveti Otac – prema spremnosti na pomaganje, prema dobroti koju nezahvalnost ne može razoružati. Isus, kako pripovijeda evanđelje, uzlazi prema Jeruzalemu, gradu u kojem je Božji hram, da s Izraelom slavi Pashu. Ide ususret slavlju – pojasnio je Papa – znajući da je On žrtveni Jaganjac. Ali, - kako je rekao – Isus zna da će njegov put proslijediti, da neće svršiti s križem. Zna da će njegov put poderati zastor između ovoga i Božjeg svijeta. Zna da će njegovo uskrslo tijelo biti nova žrtva i novi hram; da će se oko njega od četa anđela i svetaca okupiti novi Jeruzalem koji je na nebu, također i na zemlji. Njegov put vodi sve do visine samoga Boga. Ovo je – primijetio je Papa – veliko uspinjanje na koje poziva sve. Isus uvijek ostaje s nama na zemlji i uvijek je već kod Oca, On nas vodi na zemlji i dalje od zemlje. Hoditi zajedno s Isusom, istovremeno je nutarnji hod onih koji žele slijediti Isusa; zajedno se penjemo prema Božjim visinama – istaknuo je Sveti Otac.
Moramo priznati da to ne možemo sami učiniti. Sastavni je dio poniznosti „ulaženje u naše crkveno ja, biti povezani“. Papa je upozorio na opasnost od „tvrdoglavosti i umišljenosti“ koja nas može dovesti do trganja sveze. Ponizno vjerovati s Crkvom – ustvrdio je – bitni je uvjet nasljedovanja. Sastavni dio zajedničkog uspinjanja jest to da se ne ponašamo kao gospodari riječi Božje, ne trčimo za pogrješnom slobodom. Za uspinjanje je bitno ponizno uspinjanje u zajedništvu. Sastavni dio uspinjanja je prepuštanje da nas On u sakramentima uzme za ruku, da mu prepustimo da nas pročišćava i bodri, da poštujemo pravila uspinjanja, iako smo umorni – ustvrdio je Benedikt XVI.
Isto tako – nastavio je Papa – moramo reći da je i križ sastavni dio Kristova uspinjanja prema visini, križ je u konačnici očitovanje ljubavi: samo tko se izgubi, nalazi se. Podsjećajući na hodočašće u Svetu zemlju, na uzbuđenje koje je kušao nalazeći se u Nazaretu, Betlehemu, Praznome grobu, rekao je kako vjera u Isusa Krista nije legendarna izmišljotina, nego se – kako je rekao – temelji na povijesnoj činjenici, koju možemo kontemplirati i doticati. Hodanje Isusovim zemaljskim putovima treba nam pomoći da radosnije i s novom sigurnošću idemo na nutarnjim putovima koje nam je On pokazao, a On je taj put. Kada idemo u Svetu Zemlju kao hodočasnici, idemo tamo kao navjestitelji mira, s molitvom za mir, a to je drugi vidik hodočašća, s pozivom svima da čine sve moguće u tom mjestu, koje u imenu ima mir, da doista bude mjesto mira. Tako je hodočašće – dodao je Papa – istovremeno ohrabrenje za kršćane da ostanu u zemlji gdje su rođeni i da se snažno zauzimaju za mir. Papa je također pozvao na molitvu da u zajedništvu s Kristom možemo donijeti plod dobrih djela. Za razliku od onoga što tvrdi pogrješno tumačenje svetoga Pavla prema kojemu su nevažna djela za spasenje čovjeka, važno je ispravno djelovanje. Uostalom – istaknuo je Papa – Zapovijedi treba tumačiti na novi i dublji način polazeći od Krista, kao temeljna pravila prave ljubavi. Papa je zaključio propovijed podsjećajući na hodočasnički zaziv na ulazu u Sveti grad: Mir na zemlji a slava u visinama. Hodočasnici znaju da na zemlji nema mira, taj zaziv je izraz duboke patnje i ujedno molitva nade. Onaj koji dolazi u ime Gospodnje neka na zemlju donese ono što je na nebesima. Neka njegovo kraljevstvo postane Božje kraljevstvo, božanska prisutnost na zemlji– zaključio je Sveti Otac.
U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Sveti je Otac uputio apel za mir u Jeruzalemu. Na svršetku ovoga slavlja ne možemo a da se ne prisjetimo Cvjetnice od prije 25 godina. Davne 1985. godine koju su Ujedinjeni narodi proglasili Godinom mladeži, papa Ivan Pavao II. je iskoristio priliku i po uzoru na Kristov ulazak u Jeruzalem uz klicanje mladih, ustanovio je Svjetski dan mladih. Od tada, Cvjetnica ima to obilježje, koje se svake dvije, tri godine očituje u velikim međunarodnim susretima, crtajući neku vrstu mladenačkog hodočašća u nasljedovanju Isusa po cijelome planetu. Već prije 25 godina moj ljubljeni prethodnik pozvao je mlade da ispovijedaju svoju vjeru u Krista koji je „na sebe uzeo ljudsku sudbinu“. Danas ponavljam isti poziv novome naraštaju da s blagom i svijetlom snagom istine svjedoči, da muškarcima i ženama trećega tisućljeća ne manjka istinski uzor – Isus Krist. Ovaj zadatak naročito povjeravam izaslanicima Međunarodnoga foruma mladih, njih oko 300 pristiglih iz cijeloga svijeta na poziv Papinskoga vijeća za laike – istaknuo je Benedikt XVI.
Pozdravljajući na raznim jezicima, potaknuo je mlade da se ne boje kada nasljedovanje Krista donosi nerazumijevanja i uvrjede. Služite mu u slabim i obezvrijeđenim osobama, naročito u svojim vršnjacima u teškoćama. U ovoj prigodi želim zajamčiti svoju molitvu za Svjetski dan oboljelih od autizma, koji su proglasili Ujedinjeni narodi, a obilježit će se 2. travnja. U ovome trenutku, naše se misli i srce upravljaju prema Jeruzalemu, gdje se ispunilo uskrsno otajstvo. Veoma sam žalostan zbog nedavnih sukoba i napetosti koji su se ponovno pojavili u tome gradu, koji je duhovna domovina kršćana, Židova i muslimana, proroštvo i obećanje općega pomirenja koje Bog želi za čitavu ljudsku obitelj. Mir je dar koji Bog povjerava ljudskoj odgovornosti da ga gaji dijalogom i poštovanjem prava svih, pomirbom i praštanjem. Molimo, dakle, da odgovorni za sudbinu Jeruzalema odvažno krenu putom mira i da ustraju na njemu – potaknuo je Benedikt XVI. potom sve preporučio zagovoru Blažene Djevice. Draga braćo i sestre, kao što je Isus učinio s učenikom Ivanom, i ja vas povjeravam Mariji, govoreći: Evo vaše Majke. Svi joj se sinovskim pouzdanjem obratimo zajedno moleći Anđeo Gospodnji.
Kao i svake godine i jučer je među brojnim mladima na liturgijskome slavlju bila nazočna skupina mladih iz Hrvatske, a neki su, nakon molitve Anđeo Gospodnji, za hrvatski program iznijeli svoje dojmove s mise na Trgu svetoga Petra.