Opća audijencija srijedom

Tijekom opće audijencije održane 10. ožujka u Dvorani Pavao VI. u Vatikanu, papa Benedikt XVI. je uputio snažan apel za prekid nasilja u Nigeriji, te potaknuo sve ljude da rade u svrhu pomirenja. Osim toga, izrazio je blizinu žrtvama nedavnoga potresa u Turskoj. U katehezi, Sveti se Otac osvrnuo na djelo i nauk svetoga Bonaventure iz Bagnoregia, a kroz to je razmišljanje ponovno istaknuo da u Crkvi treba odbijati utopistička i anarhična viđenja, kako se dogodilo i nakon Drugoga vatikanskog sabora.
Nasilje nije nikada pravi put za rješavanje sukoba – Sveti je Otac to snažno istaknuo govoreći o tragičnim vijestima koje dolaze iz Nigerije, gdje je u međuetničkim sukobima ubijeno na stotine golorukih civila, ponajviše kršćana. Papa je govorio o okrutnome nasilju koje nije prištedjelo ni nezaštićenu djecu. Još jednom, žalosne duše ponavljam da nasilje ne rješava sukobe, nego samo povećava njihove tragične posljedice. Upućujem apel onima koji u toj zemlji imaju građansku i vjersku vlast, da se založe za sigurnost i miran suživot cijeloga pučanstva – naglasio je Papa te na posljetku izrazio svoju blizinu nigerijskim pastirima i vjernicima, te kazao da se moli kako bi oni, jaki i postojani u nadi, bili istinski svjedoci pomirenja. Sveti je Otac također izrazio solidarnost s pučanstvom u Turskoj koje je prošlih dana pogodio snažan potres u kojemu je poginulo više od 50 osoba, te svakome od njih zajamčio svoje molitve, a od međunarodne zajednice zatražio da brzo i velikodušno doprinesu u pružanju pomoći.
Prije ovih apela za Nigeriju i Tursku, Papa je svoju katehezu posvetio djelima i nauku svetoga Bonaventure iz Bagnoregia, nakon što je prošle srijede govorio o njegovu životu. „Serafski je naučitelj“ vjerodostojno i vjerno tumačio lik svetoga Franje Asiškoga – rekao je Papa te dodao kako se posebno bavio „duhovnim franjevcima“ koji su se pozivali na Joakima iz Fiorea, te tvrdili da je Crkva već iscrpila svoju povijesnu ulogu, a na njezino mjesto dolazi karizmatska zajednica slobodnih ljudi koje u nutrini vodi Duh. Postojala je, dakle, opasnost od krivoga tumačenja poruke svetoga Franje, njegove ponizne vjernosti Evanđelju i Crkvi, a takvo bi pogrešno shvaćanje dovelo do pogrešnoga pogleda na kršćanstvo u cjelini – istaknuo je Sveti Otac.
Sveti Bonaventura iznosi stoga ispravno viđenje teologije povijesti, uvidjevši da se spiritualističkim shvaćanjem, franjevačkim redom nije moglo upravljati, nego je on, što je logično, išao prema anarhiji - rekao je Papa te dodao kako znamo da su i nakon Drugoga vatikanskog sabora neki bili uvjereni da je sve novo, da postoji druga Crkva, da je Crkva koja je postojala prije Sabora nestala i da ćemo imati potpuno drugu Crkvu. To je anarhični utopizam! – naglasio je Sveti Otac te dodao kako su zahvaljujući Bogu, mudri kormilari Petrove lađe, papa Pavao VI. i papa Ivan Pavao II., s jedne strane zaštitili novosti sabora, i istovremeno s druge strane obranili jedinstvenost i kontinuitet Crkve, koja je uvijek Crkva grješnika, i uvijek mjesto Milosti.
Sveti Bonaventura odbija ideju o trojstvenome ritmu povijesti – dodao je Papa. Bog je jedan za cijelu povijest i ne dijeli se u tri božanstva. Povijest je jedna, iako je ona put, i to put napretka. Nema drugoga, višeg Evanđelja, nema neke druge Crkve koju treba očekivati. Stoga se i Red svetoga Franje treba uključiti u ovu Crkvu, njezinu vjeru, njezin hijerarhijski poredak. To ne znači da je Crkva nepokretna, usidrena u prošlosti, i da u njoj ne može biti novosti – istaknuo je Sveti Otac. Sveti Bonaventura stoga izričito izražava ideju o napretku, i to je novost u odnosu na crkvene oce. I sveti Bonaventura priznaje oce neprolaznim učiteljima, ali pojava svetoga Franje daje mu sigurnost da je bogatstvo Kristove riječi neiscrpno i da se i u novim naraštajima mogu pojaviti nova svjetla. Kristova jedinstvenost jamči i novost i obnovu u svim razdobljima povijesti – napomenuo je Sveti Otac.
Na današnjoj je audijenciji bila prisutna i velika skupina hrvatskih hodočasnika koje je Sveti Otac pozdravio ovim riječima:
„Od srca pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način vjernike iz župe Svetog Antuna Padovanskog iz Sesvetskih Sela. Ovo korizmeno vrijeme priprave za Uskrs neka učvrsti vašu vjeru u pobjedu našega Gospodina nad smrću. Hvaljen Isus i Marija!“
U okviru današnje opće audijencije, prije kateheze koju je održao u Dvorani Pavao VI., papa Benedikt XVI. je u Vatikanskoj bazilici pozdravio 1600 hodočasnika, pripadnika Zaklade Don Carlo Gnocchi. Tom je prigodom Svetome Ocu darovana relikvija toga blaženika. Podsjetimo, don Gnocchi je proglašen blaženim 25. listopada prošle godine.
Pozdravljajući sudionike hodočašća, Sveti se Otac prije svega spomenuo beatifikacije toga – kako je rekao – sjajnoga lika milanskoga klera. Istaknuvši potom izvanredno djelovanje članova zaklade u pomoći djeci u nevolji, invalidima, starijim osobama, terminalnim bolesnicima, te općenito na velikome području javne pomoći i zdravstva, Papa je napomenuo kako kroz projekte solidarnosti oni nastoje nastaviti vrijedno djelo koje je započeo blaženi Carlo Gnocchi. Bio je apostol modernih vremena i stvaratelj kršćanske ljubavi, koji se, prihvaćajući izazove svojega vremena, velikom revnošću posvetio osakaćenoj djeci, žrtvama rata, u kojima je nazirao Božje lice. Bio je odlučan i oduševljeni svećenik, te oštrouman odgajatelj; u potpunosti je živio Evanđelje, u različitim životnim sredinama u kojima je radio neprestanim zanosom i neumornim apostolskim žarom – kazao je Sveti Otac te naglasio kako u ovoj Svećeničkoj godini Crkva ponovno u njemu gleda uzor koji valja oponašati.