O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

„Što god radite, zdušno činite, kao Gospodinu, a ne ljudima“ – bilo je geslo ovogodišnjega Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, koji je četvrtu godinu zaredom, od 1. do 7. ožujka, organizirao Hrvatski Caritas u suradnji s Caritasom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Završnica Tjedna obilježena je svečanim euharistijskim slavljem, koje je u župi Blažene Djevice Marije Kraljice Mira u Granešinskim Novakima, u Zagrebu, jučer predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je ujedno predsjednik Caritasa BK BiH, zajedno s predsjednikom Hrvatskoga Caritasa varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom.
Ovaj Tjedan solidarnosti potreban je da onaj narod koji živi u Bosni i Hercegovini ondje može i opstati: pod svojim krovom i u svojoj kući, jer on nije dijaspora već je on kod svoje kuće, to je njegova zemlja, to je njegova domovina – rekao je u propovijedi kardinal Puljić, zahvalivši svima koji su svojom solidarnošću kroz ovaj Tjedan pomogli opstanku Hrvata katolika u BiH. Želim da nam suradnja bude plodna djelotvornom ljubavlju i da nam iz Europe mogu reći: 'Gledaj kako se Hrvati vole!' – istaknuo je kardinal Puljić, poručivši kako katolici u BiH trebaju biti i opstati kao heroji evanđelja i svjedočenja Isusa Krista. Stoga svima koji imaju dobro srce velika hvala, jer ljubav pobjeđuje i Kristova ljubav nas ujedinjuje, i tek tada možemo biti Kristovi – zaključio je nadbiskup vrhbosanski. Riječi poticaja i zahvale svima koji su se uključili u akciju uputio je i biskup Mrzljak, potaknuvši da se ova akcija proširi i izvan Domovine, po cijelome svijetu gdje god ima Hrvata.
Po završetku akcije, nacionalni Caritas Biskupske konferencije BiH raspisat će javni natječaj za dodjelu sredstava na koji se, projektima i programima iz područja obrazovanja, socijalne pomoći i razvoja obiteljskog poduzetništva, mogu prijaviti vjerske i civilne udruge iz Bosne i Hercegovine.
Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup metropolit te potpredsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), otputovao je u Carigrad gdje od nedjelje 7. do četvrtka 11. ožujka sudjeluje na sastanku zajedničkog Ekumenskog odbora Vijeća biskupskih konferencija Europe i Konferencije europskih Crkvi (KEK-a).Na poziv ekumenskoga carigradskog patrijarha Bartolomeja I., sastanak se održava u Carigradu, a glavna tema sastanka bit će „Migracije na europskom kontinentu“.
Sisački biskup Vlado Košić susreo se sa srpskopravoslavnim metropolitom zagrebačko-ljubljanskim i cijele Italije Jovanom Pavlovićem u Sisku, 5. ožujka, a susret je organiziran prigodom metropolitova posjeta sisačkoj parohiji Svete Petke i korizmenog susreta s pravoslavnim svećenicima.
Biskup Košić pokazao je metropolitu sisačku katedralu te ga upoznao s ponovnom uspostavom Sisačke biskupije. U obraćanju pravoslavnim svećenicima biskup Košić izrazio je radost zbog susreta katoličkoga i pravoslavnoga biskupa u gradu svetoga Kvirina, koji je podnio mučeništvo za Krista dok je Crkva još bila ujedinjena, a Sisak središte crkvenoga života toga područja. Biskup Košić izrazio je nadu glede daljnje dobre suradnje s pravoslavnim svećenicima, od kojih je mnoge već upoznao prigodom dosad održanih ekumenskih molitava i drugih susreta.
Plenarnom raspravom i završnim riječima, u Varaždinu je 5. ožujka zaključen znanstveni skup o 600. obljetnici čašćenja Kristove krvi u Ludbregu. Uz predavače i mnogobrojne sudionike skupa, završnici je nazočio i zagrebački pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić, dok je biskup domaćin mons. Josip Mrzljak prenio pozdrave kardinala Vinka Puljića i više hrvatskih nad/biskupa. U plenarnoj raspravi na pitanja nazočnih odgovarali su predavači: liturgičari, bibličari te dogmatski i fundamentalni teolozi koji su sudjelovali na simpoziju. U raspravi su dotaknuta pitanja povezanosti pučke pobožnosti i liturgije, dimenzije otajstvenog zajedništva i crkvenosti u Euharistiji, te problematike same relikvije.
Zatvarajući simpozij, biskup Mrzljak kazao je kako zahvaljuje Bogu na simpoziju koji je zasigurno bio na korist svima. Primijetio je da bi možda bilo dobro upitati same hodočasnike o njihovu motivu dolaska u Ludbreg, dodavši da bi se među odgovorima vjerojatno moglo iščitati nešto što je svima zajedničko, a to je želja za zajedništvom, kako međusobnim, tako i euharistijskim. To se zajedništvo može prenijeti u svakodnevni kršćanski život, onaj osobni, obiteljski i javni – zaključio je biskup Mrzljak, najavivši ujedno idući simpozij o povijesnom kontekstu čašćenja Kristove krvi u Ludbregu, koji će se održati potkraj godine i koji će nas uvesti u godinu proslave 600. obljetnice ludbreškoga svetišta.