Europa treba novi oblik solidarnosti

Europi treba „novi duh solidarnosti“, mora pronaći pravedniju ravnotežu s načelima slobode i jednakosti jer je solidarnost u globaliziranome svijetu još opterećena siromaštvom i izvanrednim stanjima –– ustvrdio je Hans-Gert Pöttering, bivši predsjednik Europskoga parlamenta i predsjednik Zaklade „Konrad Adenauer“ komentirajući jučer u Tiskovnome uredu Svete Stolice Papinu poruku za korizmu. S njim je kardinal Josef Cordes, predsjednik Papinskoga vijeća 'Cor unum' nazočnim novinarima također govorio o Papinoj poruci.
Solidarnost je novo ime za mir, prepričavanje slavne izreke Pavla VI. zapisane u 'Populorum progressio' : Razvoj je novo ime za mir, sažima smisao govora bivšega predsjednika Europskoga parlamenta, kako je rekao u početku, koji je bio razmišljanje „o raznim političkim odrazima kršćanskoga nauka o pravdi“. Tvrdeći da je urušavanje socijalističkoga sustava na svršetku 20. stoljeća dalo težinu tvrdnji Benedikta XVI. prema kojoj oblik ujednačene pravde odvojen od vjere u Boga biva ideološki, Pöttering je pojasnio kako je Europa u svome razvoju prema slobodi i jednakosti zanemarila načelo bratstva: politički se govori o solidarnosti. Teološki smo uvijek govorili o ljubavi. U riječima ljubav, solidarnost, bratstvo, nalazi se ključ za ispravno shvaćanje kršćanske odgovornosti u svijetu, ono je prikladno za našu epohu globalizacije. Solidarnost i ljubav podrazumijevaju odgovornost za obranu i zaštitu općega dostojanstva svakoga ljudskog bića u bilo kojem dijelu svijeta, u svakoj okolnosti – ustvrdio je Pöttering.
Ako želimo sačuvati slobodu, ako želimo povećati pravednost, onda – dodao je – u središte svoje političke misli moramo staviti vrednotu bratstva i solidarnosti. Ipak, priznao je, moć je solidarnosti oslabila u Europi nakon ujedinjena. Nezamislive sume novca su uložene – ustvrdio je bivši predsjednik Europskoga parlamenta – u sučeljavanje s gospodarskom krizom i stoga – ustvrdio je – „ostvarenje ljubavi je čežnja, naročito u borbi protiv gladi u svijetu. Zbog toga – dodao je – Europa i međunarodna zajednica imaju moralnu obvezu prihvatiti naknadne odgovornosti. Ova godina, proglašena 'Europskom godinom za borbu protiv siromaštva i društvenoga isključivanja', nudi idealni okvir za europsko snažnije i učinkovitije zauzimanje za najsiromašnije na planetu.
Upravo je u tome – nastavio je Pöttering – politika usvojila Papinu korizmenu poruku: potreban je novi europski duh solidarnosti. Ta solidarnost mora biti stvarna, naročito u odnosima prema dvije milijarde osoba koje dnevno žive s manje od jedan i po dolar. Pöttering je Kao primjer naveo i pozvao da se proširi na cijeli svijet – projekt (Unitaid) Svjetske zdravstvene organizacije za borbu protiv side, malarije, tuberkuloze i drugih bolesti u 93 najsiromašnije države, zahvaljujući ponajviše prihodima od jednog ili dva dolara povišene cijene prijevoznih karata nekih zrakoplovnih kompanija, što je omogućilo u malo više od tri godine prikupiti više od milijardu i 500 milijuna dolara. S druge pak strane, zaključio je Pöttering, potrebno je pravednosti i miru uzajamno poštivanje naroda, u svim uvjerenjima, počevši od vjerskoga: Uzajamno poštovanje u međukulturnome dijalogu ne znači zatvoriti oči pred nepremostivim razlikama. Ipak, moći ćemo zaustaviti fundamentalizam u 21. stoljeću jedino ako fanaticima, koji nasiljem žele mijenjati svijet, izmaknemo duhovne izlike pomoću kojih manipuliraju osobama dobre volje. Treba nam, dakle, iskreni dijalog solidarnosti između kršćana i muslimana, između kršćana i Židova – zaključio je donedavni predsjednik Europskoga parlamenta.
Kardinal Paul Cordes, predsjednik Papinskoga vijeća 'Cor unum' također je istaknuo kako je pravednost glavna tema poruke. Te pravednosti apel – ustvrdio je – odjekuje posvuda u svijetu, a nijekana je u brojnim dijelovima svijeta, kao na primjer u Darfuru, na čiju je krizu podsjetio citirajući izvješća na posljednjoj Sinodi za Afriku. Kršćani su bili u prošlosti bili među prvima – ustvrdio je kardinal Cordes –koji su promicali pravednost. Isto se i danas događa, ali da bi se ušlo u pravednost, ponovio je riječima Benedikta XVI., valja izići iz iluzije samodostatnosti ... koja je počelo same nepravde. Papina je riječ prije svega izazov našoj volji da se pouzdaje u Boga i Njemu vjeruje. Ona stavlja u žarište ono što se u općoj raspravi o pravednosti i miru vrlo lako zaboravlja ili prešućuje. Tom samo-izoliranju daleko od Boga – moglo bi se govoriti o 'čovjekovom autizmu prouzročenom sekularizacijom – Papa suprotstavlja čovječje čvrsto uporište u Bogu i Božjoj ponuđenoj ljubavi – istaknuo je kardinal Cordes.
Odgovarajući na upite novinara, kardinal Cordes je ponovio primjedbu ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, oca Federica Lombardija, da istakne kako Papina korizmena poruka proizlazi iz enciklike 'Ljubav u istini', gdje već postoji poticanje „odnosa između političkoga i crkvenog svijeta“: Dvije snage moraju surađivati, jedna drugu ispravljati. I u tome ponovno vidim Papinu misao koja je veoma zanimljiva i koja se temelji na poimanju čovjeka, u kojoj razum uvijek mora dosegnuti vjeru, a vjera razum – zaključio je kardinal Cordes.