Novosti koje to nisu

Navodna otkrića u britanskim arhivima koja bi optuživala Pija XII. za šutnju ili ravnodušnost pred progonom Židova ništa novoga ne donose, tvrdi se u članku objavljenom u vatikanskome dnevniku 'Osservatore Romano'. Osservatore Romano odgovara na tumačenja koja su brojna obavijesna sredstva dala o dokumentima koje je objavio povjesničar Giuseppe Casarrubea, stručnjak za istraživanja engleskih arhiva, a riječ je o brzojavu od 19. listopada 1943. godine i jednom pismu od 10. studenoga 1944. godine. U prvome dokumentu američki otpravnik poslova opisuje „formalni oprez Pija XII. dan nakon deportacije rimskih Židova“.
Kardinal Achille Silvestrini, bivši pročelnik Zbora za Istočne crkve, koji je 1953. godine stupio u diplomatsku službu Pija XII., u intervjuu za dnevnik La Stampa, na koji se poziva vatikanski dnevnik 'Osservatore Romano' smatra da je „ Papa bio zabrinut da ne naruši poštovanje prema Svetoj Stolici koje su do tada iskazivali Nijemci. U onome tragičnome razdoblju, istaknuo je kardinal Silvestrini, Papina je briga bila da Nijemci ne diraju Rim i da poštuju njegovo sakralno obilježje. Njegovo nastojanje nije dakle bilo upereno protiv Židova – dodaje vatikanski dnevnik. Naprotiv, upravo bi to oprezno ponašanje omogućilo zauzimanje u korist Židova i svih progonjenih. Bilo kakav javni prosvjed ili pobuna štetili bi. Istovremeno – dodao je kardinal – Papa se zauzimao da u crkvama i katoličkim zavodima bude udomljeno što više Židova. Papa Pacelli je poznavao situaciju bolje od brojnih drugih – podsjetio je kardinal Silvestrini. Bio je apostolski nuncij u Münchenu i Berlinu od 1917. do 1929. godine, „jako je dobro znao što je nacizam“.
U drugom dokumentu koji su prošlih dana također spominjala obavijesna sredstva, iz 1944. godine, riječ je o razgovoru između britanskoga veleposlanika i pape Pija XII. o pokolju koji su nacisti počinili nad mađarskim Židovima dok su Svetoj Stolici pristizali zahtjevi da osudi staljinistička zlodjela u Baltičkim zemljama i Poljskoj. Dok je veleposlanik zagovarao javnu osudu nacističkih grozota, istovremeno je savjetovao šutnju o užasima koje su počinili sovjetski saveznici. Papa je odlučio ostati dosljedan svome opreznome držanju: 'osuditi grijeh a ne grješnika', na što je također povjesničar Andrea Riccardi podsjetio u intervjuu za dnevnik 'Il Corriere della Sera' od 1. veljače, napominje vatikanski dnevnik.
Uostalom, dodao je kardinal Silvestrini, Papa je smatrao ono što se dogodilo nizozemskim biskupima opomenom da ne učini isto što su oni učinili. Nizozemski su biskupi, naime, pismom osudili „nemilosrdno i nepravedno postupanje sa Židovima. Taj je dokument u srpnju 1942. godine bio čitan u nizozemskim crkvama. Nakane su bile veoma dobre, ali su rezultati bili kobni – tvrdi dnevnik. Upravo je iz države gdje su svećenici oštro osudili progone Židova bilo više deportacija negoli iz bilo koje države zapadne Europe – ustvrdio je kardinal. Pred holokaustom su šutjeli svi, a jedino se od Pape traži polaganje računa, drugi nikada nisu upitni – zaključio je kardinal Silvestrini.