Crkva je 28. siječnja proslavila spomen svetoga Tome Akvinskoga, velikog teologa i
filozofa iz XIII. stoljeća, koji je nastojao sustavno izložiti razloge kršćanske vjere.
„Tko god vas pitao, uvijek budite spremni objasniti razlog nade koja je u vama“. U
svome životu, sveti Toma Akvinski nastojao je slijediti poziv svetoga Petra. Vjera
nije nerazumna, naprotiv – tvrdi Benedikt XVI. – ona je najracionalniji, najljepši
i sasvim ljudski izbor. U vremenu kada se razum čini sve slabiji i nesposoban uzdići
se iznad onoga što je provjerljivo u pokusu, sveti Toma nam pokazuje put – ustvrdio
je Papa – kako razumu ponovno vratiti snagu. Prema svetome Tomi, ljudski razum, takoreći,
'diše': to jest, kreće se u širokom, otvorenom obzoru, gdje se može najbolje izraziti.
Kada se pak čovjek ograničava samo na misao o materijalnim i pokusnim predmetima,
a zatvora se pred velikim pitanjima o životu, o sebi i Bogu, onda se osiromašuje –
rekao je Papa u nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji 28. siječnja 2007. godine. Vjera
i razum – tvrdi sveti Toma – neophodni su da se dosegne istina. Kada je istinska kršćanska
vjera, ona ne obuzdava slobodu i ljudski razum, zašto bi se dakle vjera i razum bojali
jedno drugoga, ako se mogu izraziti najbolje kada se sretnu i dijalogiziraju? Vjera
pretpostavlja i usavršava razum, a razum, prosvijetljen vjerom, nalazi snagu da se
uzdigne do spoznaje Boga i duhovnih stvarnosti. Ljudski razum ne gubi ništa otvarajući
se sadržajima vjere, naprotiv, oni zahtijevaju njegovu slobodu i svjesni pristanak
– rekao je Papa u nagovoru prije Anđeoskoga pozdravljenja 28. siječnja 2007. Krajnji
razlog kršćanske vjere jest – ističe sveti Toma - da je Bog ljubav a jedino ljubav
može dati potpuni smisao životu jer čovjek je stvoren da ljubi. Samo tko ljubi, uistinu
spoznaje. Malo prije svoje smrti, sveti je Toma imao mistično iskustvo, tek mali doživljaj
Božje ljubavi, zbog kojeg je povikao, dok ga veliča cijela Europa: „Sve ono što sam
napisao samo je slama! Jednostavni čin ljubavi zavrjeđuje život vječni“.