Pred relativizmom koji prevladava u današnjoj kulturi, potreban je odgoj koji će promicati
čovjeka u njegovoj cjelovitosti – poticaj je pape Benedikta XVI. koji je uputio članovima
papinskih akademija, primivši ih 28. siječnja u audijenciju, u prigodi njihova javnoga
zasjedanja održanoga na temu „Teološka formacija prezbitera“. Današnja kultura
jako osjeća posljedice shvaćanja u kojemu prevladava relativizam i subjektivizam –
primijetio je Sveti Otac, te upozorio na ponekad površne i bezvrijedne metode i postupanjâ
koji štete ozbiljnosti istraživanja i razmišljanja. Zbog toga postaje hitno potrebno
ostvariti bitne uvjete za stvarnu sposobnost za temeljito proučavanje i istraživanje
– napomenuo je Papa. U tom smislu akademije trebaju promicati odgoj koji razvija čovjeka
u njegovoj cjelovitosti i potpunosti. U nedostatku uzornih i moralnih uporišta, što
posebno šteti civilnome suživotu, i ponajviše odgoju mladih naraštaja, potrebno je
dati uzornu i praktičnu ponudu vrednotâ i istinâ, jakih razloga za život i nadu, što
može, i treba, zanimati sve ljude, a posebno mlade – naglasio je Sveti Otac. Napomenuvši
kako ta zadaća treba na poseban način biti obvezna u okviru formacije svećeničkih
kandidata, Papa je ustvrdio da suvremena kultura, i još više sami vjernici, stalno
potiču razmišljanje i djelovanje Crkve na raznim područjima na kojima nastaju novi
problemi, a posebno u filozofskome i teološkome istraživanju, koje je osobina papinskih
akademija. Na tim ste osjetljivim prostorima za istraživanje i zalaganje pozvani dati
primjereni, stručan i oduševljeni prinos, kako bi cijela Crkva, a posebno Sveta Stolica,
mogla raspolagati odgovarajućim prigodama, načinima izražavanja i sredstvima za dijalog
sa suvremenim kulturama, te djelotvorno odgovoriti na pitanja i izazove koji se postavljaju
na raznim područjima spoznaje i ljudskoga iskustva – rekao je Sveti Otac. Spomenuvši
potom susret s umjetnicima, održan u Sikstinskoj kapeli 21. studenoga prošle godine,
Papa je napomenuo kako je dijalog između kršćanske vjere i umjetničke kreativnosti
osjetljiv i važan, te dodao da se papinske akademije u svojoj zadaći mogu nadahnjivati
uvijek aktualnim uzorom svetoga Tome Akvinskoga, čiji se liturgijski spomen slavi
upravo 28. siječnja. On je, naime, uspio uspostaviti plodonosan odnos kako s arapskom
misli, tako i s onom židovskom toga doba te, koristeći se grčkom filozofskom tradicijom,
izradio izvanrednu teološku sintezu, usklađujući u potpunosti razum i vjeru. S pouzdanjem
u mogućnost ljudskoga razuma, i u punu vjernost nepromjenjivoga pologa vjere, potrebno
je, kako je učinio sveti Toma Akvinski, uvijek se nadahnjivati bogatstvima tradicije,
i to u stalnome traženju istine stvari. Zbog toga je potrebno da papinske akademije,
više nego ikada, danas budu važne i živahne ustanove, sposobne oštroumno primijetiti
pitanja društva i kulturâ, ali i potrebe i očekivanja Crkve, kako bi pružile odgovarajući
i valjan prinos, te tako svom snagom i raspoloživim sredstvima, promicale istinski
kršćanski humanizam – napomenuo je na koncu Sveti Otac