Ponovno potvrđivanje uporabe latinskoga jezika kao komunikacijskog sredstva u crkvenome
okviru, kao i oživljavanje i promicanje učenja latinskoga u obrazovanju mladih naraštaja,
izazov je s kojim se sučeljava knjiga Yorika Gomeza „Pretiosus Thesaurus. Latinski
jezik u Crkvi danas“, koju je objavila vatikanska izdavačka knjižara. Na predstavljanju
knjige 20. siječnja između ostalih bio je i kardinal Zenon Grokocholewski, pročelnik
Zbora za katolički odgoj. Latinski crkveni jezik, postojan u leksikonu i jedinstven
u svome rodu, danas proživljava tešku krizu. Stanje bi se moglo pričinjati dramatičnim
ako se zna da je latinski prije pedeset godina bio komunikacijsko sredstvo u crkvenome
okviru i među istraživačima antičkoga svijeta, a danas ga brojni smatraju „zastarjelim“.
Bez ikakvoga straha Crkva se uporno služi latinskim kao službenim jezikom, uvjerena
da on izražava neke njezine sastavnice poput jedinstvenosti, univerzalnosti i ekumenske
dimenzije. Govoreći o važnosti latinskoga jezika, kardinal Grocholewski istaknuo je
kako Crkva jako cijeni i cijenit će latinski jezik jer su tim jezikom zapisana blaga
znanosti i kršćanske mudrosti. Naravno, nije riječ o tome da se nešto brani, nego
o tome da se bogatimo tim blagom – ustvrdio je kardinal. Latinski je neophodan
za pristup ogromnoj crkvenoj tradiciji poput liturgije, teologije i kanonskoga prava,
stoga ga se može smatrati „dragocjenim blagom“ i izrazom, u svakome okviru, sasvim
posebne veze između jednostavnosti i plemenitosti. Govoreći o latinskome jeziku, autor
je istaknuo kako on prije svega ima svoju svrhovitu uporabu. Crkva može na latinskome
nepristrano, univerzalno i ekumenski govoriti cijelome svijetu. Taj je dakle jezik,
osim ljepote i tradicije, apsolutno svrhovit. Crkva ima svoje korijene u latinskome
jeziku. Crkveni oci, kanonsko pravo i crkvena povijest temelje se na latinskome koji
se govorio sve do prije nekoliko desetljeća. Temeljno je dakle za Crkvu da uči i promiče
inicijative u korist toga jezika – zaključio je autor Gomez