Papina kateheza na općoj audijenciji - 20. siječnja 2010.
Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji govorio o Molitvenoj osmini za
jedinstvo kršćana i pozvao sve da mole na tu veliku nakanu i potrebu svih kršćana. Draga
braćo i sestre, nalazimo se usred Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, ekumenskoj
inicijativi koja svoj sadašnji oblik duguje tradiciji dugoj više od stotinu godina
i koja svake godine skreće pozornost na temu vidljivog jedinstva među kršćanima, koja
uključuje svijest i potiče zauzetost onih koji vjeruju u Krista. Čini to prije svega
pozivom na molitvu, na nasljedovanje samoga Isusa, koji moli Oca za svoje učenike:
"da svi budu jedno" (Iv 17,21). Ustrajni poziv na molitvu za puno zajedništvo među
Gospodinovim sljedbenicima zorno pokazuje najizvorniji i najdublji pravac cjelokupnog
ekumenskog traženja, jer je jedinstvo, prije svega, Božji dar. Naime, kao što tvrdi
Drugi vatikanski koncil: "sveti cilj, pomirenje svih kršćana u jedinstvu jedne i jedine
Kristove Crkve, nadilazi ljudske snage i sposobnosti" (Unitatis redintegratio, 24).
Stoga, osim napora koje poduzimamo na produbljivanju bratskih odnosa i promicanju
dijaloga kako bi se rasvijetlile i uklonile razlike koje još uvijek dijele Crkve i
crkvene zajednice, nužno je s pouzdanjem i složno zazivati Gospodina, kazao je Sveti
Otac. Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, u dogovoru s Komisijom Vjera
i ustroj Ekumenskog vijeća Crkvi zatražila je od jedne ekumenske skupine iz Škotske
da predloži ovogodišnju temu. Prije stotinu godina Svjetska konferencija za razmatranje
problema vezanih uz nekršćanski svijet održana je upravo u Edinburghu, u Škotskoj
od 13. do 24. lipnja 1910. godine. Jedan od problema o kojima se tada raspravljalo
bila je i stvarna poteškoća međusobno podijeljenih kršćana da nekršćanskom svijetu
uvjerljivo navještaju evanđelje. Ako se svijetu koji ne poznaje Gospodina, koji se
udaljio od Njega ili koji se pokazuje ravnodušnim prema evanđelju, oni predstavljaju
neujedinjeni, štoviše često suprotstavljeni, hoće li navještaj Krista, jedinoga spasitelja
svijeta i našega mira, biti uvjerljiv? Odnos između jedinstva i poslanja od tada je
počeo predstavljati bitni vidik cjelokupnog ekumenskog djelovanja i njegovo polazište.
Zbog toga specifičnog doprinosa ta konferencija u Edinburghu ostaje jedno od uporišta
suvremenog ekumenizma. Katolička Crkva, na Drugome vatikanskom koncilu, preuzela je
i snažno potvrdila tu perspektivu, ustvrdivši kako razdijeljenost među Isusovim učenicima
"otvoreno proturječi Kristovoj volji, na sablazan je svijetu i nanosi štetu najsvetijoj
stvari: naviještanju evanđelja svemu stvorenju" (Unitatis redintegratio, 1), istaknuo
je nadalje Papa. U taj se teološki i duhovni kontekst smješta tema koja je, u ovoj
Osmini, predložena za razmatranje i molitvu: potrebu za zajedničkim svjedočenjem Krista.
Kratki tekst koji je uzet za temu: "Vi ste tomu svjedoci" treba čitati u kontekstu
čitavog 24. poglavlja Lukina Evanđelja. Prisjetimo se ukratko sadržaja toga poglavlja.
Najprije žene odlaze na grob, vide znakove Isusova uskrsnuća i naviještaju ono što
su vidjele apostolima i drugim učenicima (r. 8); zatim se sam Uskrsli ukazuje učenicima
na putu za Emaus, Šimunu Petru i, kasnije, "jedanaestorici i onima koji bijahu s njima"
(r. 33). On im otvara pamet da razumiju što Pisma govore o njegovoj otkupiteljskoj
smrti i njegovu uskrsnuću, rekavši kako će se "u njegovo ime propovijedati obraćenje
i otpuštenje grijeha po svim narodima" (r. 47). Učenicima koji su se našli zajedno
"okupljeni" i koji su bili svjedoci njegova poslanja, Uskrsli Gospodin obećava dar
Duha Svetoga, kako bi ga zajedno svjedočili svim narodima, nastavio je Benedikt XVI.
Katolička Crkva, od Drugoga vatikanskog koncila naovamo, uspostavila je bratske
odnose sa svim Istočnim Crkvama i crkvenim zajednicama na Zapadu, organizirajući,
napose, s najvećim dijelom njih, bilateralne teološke dijaloge, koji su doveli do
toga da su pronađene dodirne točke ili čak suglasja u raznim točkama, produbljujući
tako sveze zajedništva. U godini koja je upravo minula razni su dijalozi zabilježili
pozitivne korake. S pravoslavnim Crkvama Međunarodna mješovita komisija za teološki
dijalog započela je, na XI. plenarnoj sjednici održanoj u ciparskom Paphosu od 13.
do 16. listopada 2009., s proučavanjem ključne teme u dijalogu između katolika i pravoslavnih:
Ulogu Rimskog biskupa u jedinstvu Crkve u prvom tisućljeću, odnosno u dobu u kojem
su istočni i zapadni kršćani živjeli u punom zajedništvu. To će se proučavanje kasnije
proširiti na drugo tisućljeće. Više put sam zatražio od katolika da mole za taj osjetljivi
i bitni dijalog za čitav ekumenski pokret. I s drevnim istočnim pravoslavnim Crkvama
(koptskom, etiopskom, sirskom, armenskom) slična Mješovita komisija se susrela od
26. do 30. siječnja prošle godine. Te važne inicijative potvrđuju kako je u tijeku
duboki dijalog pun nade sa svim Istočnim Crkvama koje nisu u punom zajedništvu s Rimom,
u njihovoj vlastitoj specifičnosti, primijetio je Sveti Otac. Tijekom prošle godine
su sa crkvenim zajednicama na Zapadu ocjenjivani rezultati postignuti u raznim dijalozima
u ovih četrdeset godina, zadržavajući se, navlastito, na rezultatima postignutim u
dijalogu s anglikanskom zajednicom, sa Svjetskim luteranskim savezom, sa Svjetskim
savezom reformiranih Crkava te sa Svjetskim vijećem metodističkih Crkvi. U svezi s
tim, Papinsko vijeće za jedinstvo kršćana radi na studiji kojoj je cilj izdvojiti
dodirne točke do kojih se došlo u spomenutim bilateralnim dijalozima i, istodobno,
istaknuti otvorene probleme o kojima će trebati raspravljati u budućem dijalogu. Draga
braćo i sestre, tražim od svih da mole za složenu ekumensku stvarnost, za prevladavanje
razlika, za promicanje dijaloga i bratskih odnosa, kao i za to da kršćani u našem
dobu uzmognu dati novo zajedničko svjedočanstvo vjere. Čuo Gospodin zazive koje mu
mi i svi kršćani u ovome tjednu osobito snažno uzdižemo – ovim je riječima završio
svoju katehezu Benedikt XVI