Predstavljene smjernice za Sinodu o Bliskom istoku

U Tiskovnome je uredu Svete Stolice 19. siječnja predstavljen dokument nazvan „Lineamenta“, odnosno Smjernice, za posebno zasjedanje Biskupske sinode za Srednji Istok, koja će se održati u Vatikanu od 10. do 24. listopada ove godine, na temu „Katolička Crkva na Srednjem Istoku. Zajedništvo i svjedočanstvo“, i kojoj je u podnaslovu misao iz Djela apostolskih: 'U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša' (At 4, 32).
Zadaća je kršćana na Srednjem Istoku srušiti zid straha, nepovjerenja i mržnje, i to prijateljstvom sa Židovima i muslimanima, Izraelcima i Palestincima – riječi su sadržane u dokumentu, u kojemu se govori o svjetskoj politici i o vjeri, o povijesti i pozivu na djelovanje kao Božji suradnici, te se podsjeća kako su kršćani na Srednjem Istoku, u ovom trenutku, malobrojni. Teško pitanje koje se postavlja u spomenutome dokumentu, i koje će si postaviti sinodalni oci, upravo je budućnost kršćana na Srednjem Istoku. Zbog toga se ističe neporeciva uloga svjetske politike u odlučivanju brojnih kršćana da li da ostanu ili ne.
Što se pak tiče Iraka, u dokumentu se ističe da je rat izazvao snage zla u zemlji, u vjeroispovijestima i u sadašnjoj politici. Prouzrokovao je žrtve među svim Iračanima – podsjeća se u dokumentu – ali kršćani su bili glavne žrtve, budući da predstavljaju izrazito malenu i najslabiju iračku zajednicu, o kojoj svjetska politika ne vodi računa. Ističe se, nadalje, i teret izraelske okupacije Palestinskih teritorija, koja – kako stoji u dokumentu – otežava svakodnevni život. Valja stoga upraviti pozornost na svjetsku politiku, ali – ističe se vrlo jasno – ako je to, s jedne strane, pitanje politike, s druge se pak ne smije zaboraviti da to jest, i ostaje, pitanje vjere. Riječ je o tomu da valja prihvatiti poziv kršćana u našim društvima, i za njih, i to s vjerom zauzetom u životu društva – stoji u dokumentu.
Stalni je to izazov za kršćanina: Imati nade u teškoćama, i to one nade – ističe se u dokumentu – koja je rođena u Svetoj zemlji, i već 2000 godina podupire sve narode i pojedince u nevolji, u cijelome svijetu. Pozvavši na razmišljanje o tomu što znači nada, u dokumentu se napominje kako ona znači staviti svoje pouzdanje u Boga, ali i djelovati s Bogom, biti Njegovi suradnici. Što se tiče nasilja, ističe se da svaki kršćanin treba hrabro prijaviti nasilje, s koje god strane ono dolazilo, te predložiti rješenje, koje pak ne može zaobići dijalog. Nakon svega toga, slijedi preporuka: prepuštanje Božjoj Providnosti, od strane kršćana znači i veće zajedništvo.
Osvrćući se na odnose između kršćana i Židova, preporuča se da se izbjegava to da političke ideologije izjedaju vjersku povezanost između židovstva i kršćanstva, utemeljenu na vezi između Staroga i Novoga zavjeta. Što se tiče muslimana, u dokumentu se napominje da su odnosi, više-manje često, teški, ponajviše zbog toga što muslimani općenito ne razlikuju religiju i politiku, a to kršćane stavlja u osjetljivi položaj ne-građana. U dokumentu se nadalje poziva na razmišljanje o činjenici da je politički islam u muslimanskim zemljama, od '70-ih godina nadalje, prouzrokovao ekstremističke struje koje su opasnost za sve, i kršćane i muslimane, i s kojom se valja zajednički suočiti. Osim toga, napominje se kako je pedagogija mira najrealnija, iako ju veći dio ljudi odbija. Ona ima više mogućnosti biti primljena, budući da je nasilje, kako onih jakih, tako i slabih, na području Srednjega Istoka dovelo jedino do neuspjeha i općih teškoća. Potrebno je puno hrabrosti; – stoji u dokumentu – govoriti o miru i raditi za mir, dok su nam rat i nasilje praktički nametnuti, pravi je izazov.
Predstavljanje dokumenta na tiskovnoj konferenciji vodio je otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, a govorili su nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik, i msgr. Fortunato Frezza, dotajnik Biskupske sinode. Lineamenta se sastoje od uvoda i tri poglavlja, te 32 pitanja koja će pomoći svima koji će se služiti tim dokumentom, a ponajviše biskupima, istaknuti teme koje će potom biti sažete u dokumentu 'Instrumentum laboris' Biskupske sinode za Srednji Istok.
Biskupska će sinoda za Srednji Istok biti uglavnom pastoralna, ali neće zaobići ni aktualne izazove koji stoje pred Katoličkom Crkvom u toj regiji – istaknuo je nadbiskup Eterović, koji je, između ostaloga, najavio da će biti nazočno oko 150 sinodalnih otaca, među kojima svi biskupi toga područja koji će predstavljati 17 milijuna kršćana koji žive na Srednjem Istoku, od Egipta do Irana. Nadbiskup se osvrnuo na strukturu i glavne sadržaje dokumenta, te napomenuo kako će radni dokument sinode, 'Instrumentum laboris', Svetome Ocu predati predstavnici Istočnih katoličkih Crkvi, i to u prigodi njegova pohoda Cipru, u lipnju ove godine. Na posljetku, odgovarajući na novinarska pitanja, nadbiskup Eterović je potvrdio da se razmatra mogućnost zakazivanja Sinode za Ameriku.