Gotovo 24 godine nakon povijesnoga posjeta Ivana Pavla II., papa Benedikt XVI. je
ponovno posjetio rimsku sinagogu, jučer na Dan kršćansko–židovskog dijaloga, koji
se u Italiji obilježava već dvadeset godina. Papa je ustvrdio kako je neopoziv prijateljski
put između dvije zajednice: Židovi i kršćani su pozvani – rekao je – na temelju svojih
zajedničkih korijena, unatoč razlikama, zajedno svjedočiti jedinoga Boga i Deset zapovijedi,
veliki etički zakonik za cijelo čovječanstvo. Glavni rabin rimske židovske zajednice
Riccardo Di Segni istaknuo je također da se zajednički ciljevi, unatoč otvorenim problemima
i nesporazumima, moraju staviti na prvo mjesto. Papin ulaz u Sinagogu je pratilo
pjevanje 133. psalama: „Gle, kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti!“,
ozračje prijateljstva i srdačnosti unatoč isticanju različitih viđenja. Riccardo Pacifici,
predsjednik rimske židovske zajednice, rekao je da će događaj ostaviti duboki trag
u odnosima između Židova i kršćana. S ganućem je podsjetio kako se njegov otac spasio
od progona Židova: To što mogu govoriti iz ovoga svetoga mjesta treba zahvaliti tome
što su moj otac i moj stric Rafael našli utočište u samostanu sestara svete Marte
u Firenci – istaknuo je Pacifici. Iako postoje „još otvorene rane“ – rekao je –
dijalog se između Židova i kršćana može i mora nastaviti. Pri tom se osvrnuo na „tobožnju“
šutnju pape Pija XII. pred progonom Židova, na što se također osvrnuo i glavni rabin
rimske židovske zajednice Riccardo Di Segni dodajući: „Unatoč dramatičnoj prošlosti,
otvorenim problemima i nerazumijevanjima, dijeljena viđenja i zajednički ciljevi se
moraju staviti u prvi plan. Predsjednik talijanske židovske zajednice je poželio da
razlike nikada ne budu uzrok ideoloških ili vjerskih sukoba, nego da budu uzajamno
kulturno i moralno obogaćivanje.“ Papa je također podsjetio na dramu holokausta,
vrhunac mržnje koja nastaje kada čovjek zaboravi na Stvoritelja. Spomenuo je rimske
Židove odvedene u Auschwitz: Nažalost, brojni su ostali ravnodušni, ali brojni su
i među talijanskim katolicima, poduprti vjerom i kršćanskim naukom, odvažno reagirali,
otvarajući ruke da proganjanim i bježećim Židovima pomognu po cijenu vlastita života,
zasluživši vječnu zahvalnost. I Sveta je Stolica promicala akciju pomoći, često prikrivenu
i diskretnu – istaknuo je Benedikt XVI. Papa je potvrdio neopozivost prijateljskoga
hoda između Židova i katolika, započetog II. vatikanskim saborom. Ponovio je riječi
pape Ivana Pavla II. u Svetoj zemlji 2000. godine, kada je zamolio oprost zbog kroz
povijest nanesenih patnji Židovima: Crkva nije propustila oplakivati nedostatke svojih
sinova i kćeri, tražeći oprost za sve ono što je na neki način moglo podupirati rane
antisemitizma i antijudaizma. O, kad bi te rane zauvijek zacijelile! – rekao je Sveti
Otac potom podsjetio na zajedničke korijene i duboku vezu Crkve sa Židovima, koje
je Bog prve odabrao da prime njegovu riječ, a darovi i Božji poziv su neopozivi –
ustvrdio je Benedikt XVI., podsjećajući na vječnu valjanost Deset Božjih zapovijedi
za Židove i kršćane, ali i za nevjernike, kao velikoga etičkoga zakonika za cijelo
čovječanstvo. Papa je naveo tri područja za suradnju polazeći upravo od Deset Božjih
zapovijedi. Prije svega, priznavanje jedinoga Boga, „protiv napasti da se uzdižu drugi
idoli.“ Brojni u našem svijetu ne poznaju Boga ili ga smatraju suvišnim, beznačajnim
za njihov život; tako su proizvedeni drugi bogovi kojima se čovjek klanja. U našem
društvu treba probuditi otvaranje prema transcendentalnoj dimenziji, svjedočenje jedinoga
Boga dragocjena je služba koju Židovi i kršćani mogu zajedno ponuditi – istaknuo je
Benedikt XVI. Drugo pak područje suradnje jest „zaštita života, od svake nepravde
i nasilja, priznajući vrednotu svake osobe, stvorene na sliku i priliku Božju, a treće
je promicanje „svetosti obitelji“, „bitne društvene stanice“, u kojoj osobno i uzajamno,
vjerno i konačno 'da' muškarca i žene, otvara prostor za budućnost, za istinsko čovještvo
svakoga, a ujedno se otvara daru novoga života – ustvrdio je Benedikt XVI., potom
istaknuo kako su Mojsije i Isus tvrdili „da se one sažimlju u ljubavi prema Bogu i
u milosrđu prema bližnjemu“. U tome pravcu možemo zajedno kročiti, svjesni razlika
koje postoje među nama, ali i činjenice da će Gospodnja svjetlost biti bliža kako
bi rasvijetlila sve narode zemlje ako uspijemo ujediniti svoja srca i svoje ruke da
odgovorimo Njegovu pozivu – ustvrdio je Papa. Između katolika i Židova – uvjereno
je rekao Papa – postoji zajednička volja da se nastavi otvoren i iskren dijalog. Kršćanima
i Židovima je zajednički veliki dio duhovne baštine, mole se istome Bogu, imaju iste
korijene, ali često jedni drugima ostaju nepoznati. Naša je dužnost kao odgovor na
Božji poziv raditi da uvijek bude otvoren prostor za dijalog, uzajamno poštovanje,
rast i prijateljstvo, za zajedničko svjedočenje pred izazovima našega vremena, koji
nas pozivaju na suradnju za dobro čovječanstva u ovome svijetu, koji je Bog stvorio,
Svemogući i Milosrdni. Papa je na koncu zamolio od Gospodina „dragocjeni dar mira
u čitavome svijetu, naročito u Svetoj zemlji i na Bliskome istoku“.