Papa primio sudionike plenarne skupštine Zbora za nauk vjere

Crkveno je učiteljstvo upravljeno svima onima koji traže istinu, i vjernicima i onima koji ne vjeruju – naglasio je papa Benedikt XVI. 15. siječnja, primivši u audijenciju sudionike opće skupštine Zbora za nauk vjere. Sveti se Otac posebno zadržao na prinosu koji kršćanska vjera može dati na području bioetike, te istaknuo da je glavna zadaća Petrova nasljednika očuvanje jedinstva vjernika.
Petrov je nasljednik glavni čuvar i branitelj vjere – rekao je Sveti Otac. Pa ipak, - naglasio je – Crkva želi pridonijeti oblikovanju svijesti sviju, a ne samo vjernikâ. Papa je podsjetio da je njegova služba prije svega služenje jedinstvu, te da je rimski biskup pozvan biti poslušan vjeri, kako bi Istina, koja je Krist, i dalje sjala za sve ljude. Potvrditi braću u vjeri, držeći ih sjedinjenima u ispovijedanju raspetoga i uskrsloga Krista, za onoga koji sjedi na Petrovoj stolici prva je i glavna zadaća koju mu je povjerio Isus. Riječ je o nezaobilaznoj službi o kojoj ovisi djelotvornost evangelizatorskoga djelovanja Crkve sve do kraja vjekovâ – napomenuo je Sveti Otac te izrazio nadu da će biti nadvladani postojeći doktrinarni problemi, kako bi se postiglo potpuno zajedništvo Bratstva svetoga Pija X. s Crkvom.
Izrazivši zadovoljstvo velikim zalaganjem Zbora za nauk vjere u svrhu potpune integracije u Katoličku Crkvu skupine vjernika i pojedinaca koji su nekada pripadali Anglikanskoj zajednici, Papa je istaknuo kako vjerno prianjanje tih skupina uz istinu primljenu od Krista i koju predlaže Crkveno učiteljstvo, nije ni na koji način protivno ekumenskome pokretu nego, naprotiv, pokazuje svoju krajnju svrhu koja se sastoji u dostizanju punoga i vidljivoga zajedništva Gospodinovih učenika.
Sveti je Otac potom spomenuo prinos Zbora za nauk vjere na području bioetike, i posebice Uputu „Dignitas personae“, iz 2008. godine. U tako osjetljivim i aktualnim temama kao što su prokreacija i manipulacija embrijima, ta je Uputa istaknula dužno poštovanje prema svakom ljudskom biću, i to u svakom trenutku njegova života – rekao je Papa te dodao kako Crkveno učiteljstvo na taj način želi dati svoj prinos u oblikovanju svijesti ne samo vjernika, nego svih koji traže istinu i koji žele poslušati obrazloženja koja dolaze od vjere, ali i od samoga razuma. U davanju moralnih procjena za biomedicinska istraživanja ljudskoga života, Crkva, naime, koristi svjetlost i razuma i vjere, budući da je uvjerena da vjera, ne samo da prihvaća i poštuje ono što je ljudsko, nego ga i pročišćava, uzdiže i usavršava – primijetio je Sveti Otac.
U tom se kontekstu – kazao je nadalje Papa – daje odgovor na rašireni mentalitet, po kojemu je vjera prikazana kao prepreka za slobodu i znanstveno istraživanje, i to zbog toga što je – kako se smatra - sastavljena od predrasuda koje izobličavaju objektivno shvaćanje stvarnosti. Pred takvim ponašanjem koje istinu želi zamijeniti s krhkim prihvaćanjem kojim je lako manipulirati, kršćanska vjera, naprotiv, nudi svoj istiniti prinos i na etičko-filozofskome području. Pritom ne daje unaprijed pripremljena rješenja za konkretne probleme, poput istraživanja i biomedicinskih pokusa, nego predlaže pouzdane moralne vidike unutar kojih ljudski razum može potražiti i pronaći vrijedna rješenja – naglasio je Sveti Otac. Primijetivši kako određeni sadržaji kršćanske objave bacaju svjetlost na bioetičke probleme, kao što su vrednota ljudskoga života i društvena i odnosna dimenzija osobe, zatim povezanost između unitivnoga i prokreativnoga vidika seksualnosti, te središnjega položaja obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene, Papa je naglasio da su ti sadržaji, koji su upisani u ljudskome srcu, razumljivi i racionalno, kao sastavni dijelovi naravnoga moralnog zakona, te mogu potaknuti prihvat i kod onih koji se ne prepoznaju u kršćanskoj vjeri. Naravni moralni zakon nije isključivo ili uglavnom vjerski, iako kršćanska Objava i ispunjenje čovjeka u Kristovu otajstvu, prosvjetljava i u potpunosti razvija njezin nauk – napomenuo je Papa te dodao kako je naravni moralni zakon, utemeljen u samoj ljudskoj prirodi i dostupan svakom razumnom stvorenju, temelj za dijalog sa svim ljudima koji traže istinu, i općenitije, s građanskim i svjetovnim društvom.