Međunarodna godina biorazličitosti

Međunarodna godina biorazličitosti“ koju su proglasili Ujedinjeni Narodi službeno je 11. siječnja počela u Berlinu. Na okruglim stolovima, skupovima i drugim inicijativama razmatrat će se o nužnosti zaštite biološke različitosti. U opasnosti je oko 34 tisuće biljnih vrsta i 5.200 životinjskih, dok se 45% izvorne šumske površine već smatra izgubljenom.
U razgovoru za našu radio postaju Andrea Masullo, predsjednik znanstvenog odbora udruge za zaštitu stvorenoga, Greenaccord, kazao je kako biorazličitost predstavlja sposobnost budućnosti života na zemlji. Zahvaljujući njoj život se tijekom 4,5 milijarde godina našega planeta uspio razviti i prilagoditi velikim promjenama koje su se događale tijekom povijesti. Danas proživljavamo krajnje brzu promjenu kao što je klimatska kriza stoga je razložno težak gubitak biorazličitosti jer će u narednim desetljećima trebati velika sposobnost prilagođivanja promjenama klime, a upravo gubimo tu sposobnost – ustvrdio je Masullo.
Odgovarajući na upit o prirodnome izumiranju i selekciji rekao je kako je riječ o načinu obnove prirode. Posljednje masovno izumiranje u kojemu su se izgubile tri četvrtine vrsta na planetu bilo je prije 65 milijuna godina, kad su izumrli dinosauri i veliki gmizavci a prevladali su sisavci. Međutim, ovdje je riječ o pojavama koje su ubrzane ljudskim djelovanjem. Riječ je o brzini izumiranja koja je u prošlom tisućljeću bila petsto puta veća od one povijesne na planetu, a sada je riječ o tisuću puta većoj, a idući ovakvim ritmom pretpostavlja se da će ubrzo biti deset tisuća puta veća od brzine prirodnoga izumiranja – ustvrdio je Masullo.
Na upit kako čovjek tako snažno ubrzava taj proces kazao je kako on ovisi zacijelo o pretjeranom iskorištavanju prirodnih bogatstava, uništavanju ekosustava, šuma, gradnji prometnica na sve većim površinama i infrastrukturama koje su u porastu. To bez daljnjega stvara snažan pritisak odnosno cijepanje teritorija i teškoću za preživljavanje vrsta i obnovu ekosustava. Na sve to se nadovezuju klimatske promjene koje još više zaoštravaju te krajnje teškoće – primijetio je Masullo.
Govoreći pak o obilježavanju Međunarodne godine biorazličitosti, rekao je kako se očekuju učinkovite djelotvorne odluke, korjenite promjene u gospodarskim politikama koje ne smiju biti politike iskorištavanja radi neposredne dobiti i bez razmišljanja o budućim posljedicama. Mi smo naviknuti mjeriti blagostanje ekonomskim metrom, a često zaboravljamo da je gospodarska vrednota apstraktna vrijednost koja u stvarnosti predstavlja pretvorbu prirodnih bogatstava. Blagostanje dakle ovisi o raspoloživosti prirodnih bogatstava i o načinu kako se upotrebljavaju ti izvori da im se omogući obnavljanje kako bi bili raspoloživi i u budućnosti – zaključio je Masullo.