Opće audijencije tijekom 2009. godine

Sveti će Otac sutra u dvorani 'Pavao VI' održati posljednju opću audijenciju u 2009. godini. Nakon prvih ovogodišnjih audijencija posvećenih svetome Pavlu, kojima je završio ciklus kateheza o Apostolu narodâ, Papa je u posljednjim mjesecima na općim audijencijama govorio o velikim istočnim i zapadnim naučiteljima srednjovjekovne Crkve. Svojim je razmišljanjima osvijetlio izvanredno, mnogovrsno bogatstvo Srednjega vijeka, unatoč tome što bi ga brojni željeli uvrstiti u naziv „mračnjačkih stoljeća“.
Srednji vijek je pun svjetla koje osvjetljuje europsku povijest i kulturu. Govoreći o tome razdoblju Papa je u katehezama podsjetio na duhovnu obnovu koju su započeli sinovi svetoga Benedikta, naročito iz reda u Clunyju. Istaknuo je dragocjeni doprinos samostana u oblikovanju europskoga identiteta, koji su isticali prvenstvo Boga pogodujući promicanju ljudskih vrednota i mira. Papa poziva da se ne izgubi to blago. Draga braćo i sestre, molimo se da svi oni kojima je stalo do istinskoga humanizma i budućnosti Europe znaju otkriti, cijeniti i braniti bogatu kulturnu i vjersku baštinu tih stoljeća – potaknuo je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 11. studenoga ove godine.
To je povijesno razdoblje podarilo Crkvi velike umove, crkvene naučitelje, među njima i svetoga Bernarda iz Clairvauxa. On je – pojasnio je Papa – upozoravao na opasnost od pokušaja „rješavanja temeljnih pitanja o Bogu, čovjeku i svijetu snagom samoga razuma“. Vjera je prije svega osobni, intimni susret s Isusom, doživljaj njegove blizine, prijateljstva i ljubavi, a jedino se tako može naučiti da ga se sve više poznaje, ljubi i slijedi – istaknuo je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 23. rujna.
Papa je također govorio o svetome Anselmu iz Aoste, benediktincu koji je filozofiju podredio teologiji. Naučavao je da se teološka aktivnost odvija kroz tri stupnja. Vjera je besplatni dar Božji i treba ga ponizno prihvatiti; iskustvo je utjelovljivanje riječi Božje u svakodnevni život, a prava spoznaja nije plod suhoparnoga razmišljanja nego je kontemplativna intuicija – kazao je Benedikt XVI. na audijenciji 23. rujna.
Skolastičkoj teologiji, koju je utemeljio sveti Anselmo, Papa je posvetio jednu katehezu želeći istaknuti kako je i današnjem čovjeku potreban smjeran dijalog između vjere i razuma, jedinstvo i sklad između njih. Podsjetio je da je skolastička teologija nastala s prvim sveučilištima, velikim izumom Srednjega vijeka. Ta nam teologija govori kako između vjere i razuma postoji naravno prijateljstvo, utemeljeno na samome stvaranju... Vjera je otvorena razumskom istraživanju; razum pak priznaje da ga vjera ne sputava, nego ga uzdiže prema širim i uzvišenijim obzorima – istaknuo je Benedikt XVI. na audijenciji 28. listopada.
Srednji je vijek također razdoblje kada naviještanje evanđelja stiže do krajnjih granica poznatoga svijeta. Između ostalih, u naviještanju evanđelja istaknuli su se sveti Ćiril i Metod, apostoli kršćanskog istoka, slavenski apostoli. Oni su – podsjetio je Papa – prethodnici inkulturacije. Ćiril i Metod su klasični primjer onoga što danas nazivamo 'inkulturacija': svaki narod mora u svoju kulturu unijeti objavljenju poruku i vlastitim jezikom izraziti njezinu spasonosnu istinu. To pretpostavlja naporan rad „prevođenja“, veoma zahtijevan, jer zahtijeva pronalaženje prikladnih izraza da se predloži, bez izdaje, bogatstvo objavljenje riječi - istaknuo je Benedikt XVI. na audijenciji 17. lipnja
U Srednjem se vijeku također učvrstio „put ljepote“, koji je – primijetio je Papa – možda najprivlačniji i očaravajući da se sretne i ljubi Boga. Gotičke katedrale su sinteza vjere i umjetnosti, skladno izražene univerzalnom i očaravajućom ljepotom, koja i danas zadivljuje. Uzdizanje prema visini pozivalo je na molitvu, a i samo je bilo molitva. Tako je gotička katedrala u svojim strukturama izražavala čežnju duša za Bogom – ustvrdio je Benedikt XVI. na audijenciji 11. studenoga.