2009-12-23 18:06:48

Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu, 23. prosinca 2009


Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji u dvorani 'Pavao VI' pred više od 7 tisuća hodočasnika govori o povijesti svetkovine Božića i jaslica. Da bismo bolje shvatili značenje rođenja Gospodinova htio bih se kratko osvrnuti na povijest te svetkovine. Naime, liturgijska crkvena godina nije se isprva odvijala polazeći od Kristova rođenja, već od vjere u uskrsnuće. Stoga najstariji kršćanski blagdan nije Božić, već Uskrs; na Kristovu uskrsnuću se temelji kršćanska vjera, ono je temelj navještaja evanđelja, a iz njega je potekla Crkva. Stoga biti kršćanin ne znači živjeti kao uskrsli, nego znači dopustiti da nas zahvati djelotvorna snaga koja izvire iz krsnoga vrela i po kojoj umiremo grijehu da bismo živjeli s Bogom – ustvrdio je Benedikt XVI.
Prvi koji je izričito spomenuo 25. prosinca kao dan Isusova rođenja bio je Hipolit Rimski. Učinio je to u svojem komentaru na Knjigu proroka Daniela, pisanom oko 204. godine. U kršćanstvu je blagdan Božića poprimio konačni oblik u 4. stoljeću, kada je zauzeo mjesto rimskoga blagdana "sol invictus", nepobjedivog sunca, tako se jasno istaknulo kako je Kristovo rođenje pobjeda pravoga svjetla nad tamom zla i grijeha. Ipak, posebno i snažno duhovno ozračje koje okružuje Božić razvilo se u Srednjem vijeku, zahvaljujući svetom Franji Asiškom, koji je bio duboko zaljubljen u čovjeka Isusa, Boga s nama. Njegov prvi životopisac, Toma Ćelanski, piše da je sveti Franjo "više od bilo koje druge svetkovine s neiskazanom revnošću slavio rođenje djetešca Isusa, stoga ju je nazivao blagdanom nad blagdanima. Od te osobite pobožnosti prema otajstvu utjelovljenja proizišla je glasovita proslava Božića u Grecciu. Sveti je Franjo, vjerojatno, za nju dobio nadahnuće na hodočašću u Svetu zemlju i od jaslica u bazilici Svete Marije Velike u Rimu. Asiški siromah je žarko želio konkretno iskusiti veličinu događaja rođenja Djetešca Isusa te svima saopćiti veliku radost toga događaja – rekao je Sveti Otac.
Toma Ćelanski govori o noći u jaslicama podignutim u Grecciu na jedan živ i dirljiv način, davši presudni doprinos širenju najljepšega božićnog običaja: izradi jaslica. Ta noć u Grecciu, naime, vratila je kršćanstvu snagu i ljepotu blagdana Božića, a pomogla je Božjem puku da shvati njegovu duboku poruku, te da ljubi i klanja se Kristovu čovještvu. Taj je osobiti pristup Božiću dao kršćanskoj vjeri novu dimenziju. Uskrs je usredotočio pozornost na moć Boga koji pobjeđuje smrt, uvodi novi život i nadu u svijet koji će doći. Sa svetim Franjom i njegovim jaslicama izneseni su na vidjelo goloruka Božja ljubav, njegova poniznost i dobrota, koja se u utjelovljenju Riječi objavljuje ljudima da ih nauči živjeti i ljubiti na nov način – pojasnio je Sveti Otac.
Toma Ćelanski vrlo jasno opisuje to što su Franjina živa vjera i ljubav prema Kristovu čovještvu dali blagdanu Božića: otkriće da se Bog objavljuje u nježnim udovima Djetešca Isusa. Zahvaljujući svetom Franji, kršćanski puk je mogao shvatiti da je na Božić Bog doista postao "Emanuel", Bog s nama, od kojeg nas neće odvojiti nikakva prepreka i nikakva udaljenost. U tome se Djetešcu, naime, očituje Bog-Ljubav: Bog dolazi bez oružja, bez snage, jer ne namjerava osvajati, da tako kažemo, izvana, nego kani radije biti prihvaćen od čovjeka u slobodi; Bog postaje goloruko Djetešce da bi pobijedio oholost, nasilje, čovjekovu želju za posjedovanjem. U Isusu Bog je uzeo na sebe to stanje siromaštva i razoružanosti da bi nas pobijedio ljubavlju i priveo nas našem pravom identitetu. Ne smijemo zaboraviti da je najveći naslov Isusa Krista upravo "Sin", Sin Božji; božansko se dostojanstvo označava izrazom koji se također odnosi na ponizno stanje betlehemskih jaslica, odgovarajući na jedinstven način na njegovo božanstvo, a to je božanstvo "Sina" – upozorio je Benedikt XVI.
U svjetlu Božića možemo shvatiti Isusove riječi: "Zaista, kažem vam, ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, nećete ući u kraljevstvo nebesko". Onaj koji nije shvatio otajstvo Božića, nije shvatio presudni element kršćanskog života. Onaj tko Isusa ne prihvaća sa srcem djeteta, ne može ući u kraljevstvo nebesko: to je ono što je Franjo htio dozvati u svijest kršćanstvu svoga vremena i svih vremena, sve do danas. Molimo Oca da udijeli našemu srcu onu jednostavnost koja u Djetešcu prepoznaje Gospodina, upravo kao što je to činio Franjo u Grecciu. Tada bi se moglo dogoditi i nama ono što Toma Ćelanski pripovijeda o onima koji su bili nazočni događaju u Grecciu: "svi se vratiše svojim kućama puni neizrecive radosti".To je želja koju toplo upućujem svima vama, vašim obiteljima i svim vašim dragima. Sretan Božić svima! – poželio je Sveti Otac.







All the contents on this site are copyrighted ©.