Papa čestitao Božić Rimskoj kuriji

Neka čovjek, ako želi mir na zemlji, ponovno nauči priznati krivnju, te učini prvi korak prema drugome – istaknuo je papa Benedikt XVI. tijekom tradicionalnoga susreta, koji se održava koncem godine, s članovima Rimske kurije i vodstvom Uprave Grada Vatikana, održanoga u ponedjeljak, 21. prosinca, u Vatikanu. Sveti se Otac osvrnuo na neke važne crkvene događaje održane u ovoj godini, poput putovanja u Afriku, Svetu zemlju i Češku Republiku, zatim na Sinodu za Afriku, te proglašenje Svećeničke godine. Papi je pozdrav uputio kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskoga zbora.
Bila je to godina koja je za Crkvu velikim dijelom protekla u znaku Afrike. Tim se riječima Sveti Otac spomenuo 2009. godine; od putovanja u Kamerun i Angolu do Sinode za Afriku, gdje se pokazala ekleziologija Drugoga vatikanskog sabora. U prigodi mojega posjeta Africi, prije svega se pokazala očevidnom teološka i pastoralna snaga Papinskoga primata kao točke jedinstva Božje obitelji – rekao je Sveti Otac. Na sinodi je pak još više istaknuta važnost kolegijalnosti – jedinstva biskupâ, koji primaju svoju službu upravo zbog činjenice što ulaze u zajedništvo apostolskih nasljednikâ. Svatko je biskup, nasljednik apostolâ, samo po tome što je sudionik zajednice onih u kojima se nastavlja apostolsko zajedništvo u jedinstvu s Petrom i njegovim nasljednikom – napomenuo je Sveti Otac.
Na sinodi se raspravljalo o pomirenju, pravednosti i miru, što je – prema Papinim riječima – moglo biti krivo protumačeno kao politička tema. Ali, u tome se nije smjelo popustiti kušnji te uzeti politiku u svoje ruke i, od pastira, pretvoriti se u političke vođe. U stvari, vrlo konkretno pitanje pred kojim se pastiri nalaze bez prestanka jest sljedeće: kako možemo biti realisti i praktični ne prisvajajući si političku nadležnost koja nam ne pripada? Mogli bismo reći također da je bilo riječi o problemu pozitivne, primijenjene i na točan način protumačene laičnosti – primijetio je Papa.
Sinodalni su se oci uspjeli održati na pastoralnoj dimenziji istaknuvši, pred tragedijama afričkoga kontinenta, da se mir može ostvariti samo kroz pre-političku stvarnost, a to je stvarnost pomirenja s Bogom. Bez pomirenja s Bogom – istaknuo je Sveti Otac – čovjek nije pomiren ni s bližnjim, a ni sa samim sobom. Potrebno je, poput Krista, učiniti prvi korak; prvi otići u susret bližnjemu, ponuditi mu pomirenje, i preuzeti na sebe patnju koju podrazumijeva odustajanje od uvjerenja da smo u pravu. Danas moramo ponovno postati sposobni priznati krivnje, moramo stresti sa sebe privid da smo nedužni. Moramo naučiti pokajati se i dopustiti da budemo preobraženi; moramo naučiti ići u susret drugome i pustiti da nam Bog podari hrabrosti i snage za takvu obnovu – istaknuo je Sveti Otac. U ovome našem današnjem svijetu trebamo ponovno otkriti sakrament Pokajanja i pomirenja. Činjenica da je on velikim dijelom nestao iz životnih navika kršćana, znak je gubitka iskrenosti u našem odnosu prema Bogu. Taj gubitak – pojasnio je Sveti Otac – stavlja u opasnost naše čovještvo i smanjuje našu sposobnost za mir.
Spomenuvši se putovanja u Jordan i Svetu zemlju, Papa je govorio o patnjama i nadama palestinskoga naroda, te se prisjetio pohoda Memorijalnome centru holokausta. Posjet Yad Vashemu bio je potresni susret s okrutnošću ljudske krivnje, s mržnjom slijepe ideologije koja je, bez ikakva opravdanja, poslala u smrt milijune ljudskih bića, i koja je time, u konačnici, željela istjerati iz svijeta i Boga, Boga Abrahamova, Izakova i Jakovljeva, i Boga Isusa Krista. Tako je to na prvome mjestu spomenik protiv mržnje, snažan poziv na pročišćenje i praštanje, na ljubav – naglasio je Sveti Otac.
Prisjetivši se potom susreta na mjestima na kojima je Isus živio, umro i uskrsnuo, Papa je kazao da je to bilo iskustvo kao da dodiruje povijest Boga s nama, te na poseban način naglasio da vjera nije mit. Ona je stvarna povijest, čije tragove možemo dotaknuti rukom. Bog se uistinu pokazao. U Isusu Kristu On je doista postao tijelom – istaknuo je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na svoje putovanja u Češku, zemlju u kojoj su rašireni ateizam i agnosticizam, te uputio dvostruki poziv: onima koji ne vjeruju, da ne stavljaju na stranu pitanje Boga; te vjernicima, da ponovno pokrenu dijalog s onima koji su daleko od Crkve.
Podsjetivši na Isusove riječi o hramskome predvorju u koje su na molitvu mogli ući čak i pogani – bio je to prostor za molitvu na kojemu su se svi mogli obratiti nepoznatome, ali pravome Bogu za kojim su čeznuli, Papa je izrazio mišljenje da bi Crkva i danas trebala otvoriti jednu vrstu 'predvorja za pogane' gdje bi se ljudi mogli na neki način povezati s Bogom, ne poznajući ga, i prije nego što pronađu pristup Njegovu otajstvu, u čijoj se službi nalazi nutarnji život Crkve. Dijalogu s religijama, danas treba ponajviše pridružiti dijalog s onima za koje je religija nešto strano, onima kojima je Bog nepoznat, a koji ipak ne bi željeli ostati jednostavno bez Boga, nego mu se približiti barem kao Nepoznatome – rekao je Sveti Otac. Spomenuvši na posljetku Svećeničku godinu, Papa je istaknuo da svećenici trebaju biti na raspolaganju svima: onima koji poznaju Boga izbliza, i onima kojima je On nepoznat. Upućujući potom svim svećenicima čestitke za Božić, Sveti je Otac poželio da oni sve više budu Kristovi prijatelji, a tako i Božji prijatelji, te na taj način budu sol zemlje i svjetlost svijeta.