Papa odobrio dekrete za nove svece i blaženike

Papa Benedikt XVI. jučer je (19. prosinca) ovlastio Zbor za proglašenje svetih da objavi dekrete koji se odnose na petero novih svetaca, šestero blaženika te na priznavanje herojskih kreposti desetorice svjedoka evanđelja, među kojima su papa Ivan Pavao II. i Pio XII. Dugo očekivana vijest koju su milijuni vjernika u svijetu radosno prihvatili o priznavanju herojskih kreposti pape Ivana Pavla II. potvrđuje uvjerenje Božjega puka u svetost Karola Wojtiłe. Pet godina nakon njegova preminuća u narodu ne jenjava sjećanje na smrt i lik velikoga Pape.
Govoreći o potpisanim dekretima u razgovoru za našu radio postaju nadbiskup Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, rekao je kako je sprovod pape Ivana Pavla II. očitovao privrženost naroda njegovoj osobi i poruci. Njegov glas svetosti, potvrđen neviđenim sudjelovanjem naroda u njegovim posljednjim danima života, pokrenuo je proces za njegovu beatifikaciju i kanonizaciju. Narodno uvjerenje je ponukalo Benedikta XVI. da odmah odobri početak procesa za njegovu beatifikaciju. Unatoč tome, poštovala su se sva procesna pravila, premda se može reći da je proces imao prednost u odnosu na druge – ustvrdio je nadbiskup Amato.
Papa je priznao herojske kreposti pape Eugenija Pacellija, odnosno Pija XII. Preteča II. vatikanskog sabora, Pio XII. neumorno se tijekom II. svjetskoga rata borio za mir. Papa Pacelli – ustvrdio je Benedikt XVI. u prigodi 50. obljetnice njegova preminuća – tješio je izbjeglice i prognanike, morao je brisati bolne suze i oplakivati bezbrojne žrtve rata. Često je tiho i potajno djelovao – istaknuo je Benedikt XVI. – upravo jer je u svjetlu stvarnih situacija složenoga povijesnog trenutka shvaćao da se jedino na taj način može izbjeći najgore i spasiti najveći mogući broj Židova.
Papa je također ovlastio priznavanje mučeništva poljskoga svećenika Jerzyja Popiełuszka, komunisti su ga ubili 1984. godine. Poruka oca Popiełuszka, budućega blaženika, veoma je aktualna, naročito za mlade – ustvrdio je nadbiskup Amato. U popisu dekreta koje je Sveti Otac odobrio ističu se neki ženski likovi, poput australske blaženice Mary MacKillop, koja je živjela u devetnaestome stoljeća, a uskoro će biti proglašena svetom i Mary Ward, čije su priznate herojske kreposti. Između tisuću teškoća nastojala je promicati prava žena. Dvije laikinje također će biti proglašene blaženima, riječ je o Chiari Badano, fokolarinki, i Teresi Manganiello: one su radosno svjedočile svoju vjeru, a poručuju nam kako se isplati biti kršćani, te da je svetost najljepša avantura koju jedno ljudsko biće može doživjeti.
Časnoj sestri Enrichi Alfieri, koju su zvali majkom i anđelom talijanskoga zatvora 'Sveti Viktor', priznate su herojske kreposti. Među budućim svecima je blaženi Stanislav Sołtys, poljski svećenik; blaženi Andrea Bessette iz Kanade; blažena Giulia Salzano, utemeljiteljica družbe 'Katehistice Presvetoga Srca Isusova', blažena Battista da Varano, klauzurna sestra, utemeljiteljica samostana svete Klare u talijanskome gradu Camerino. Blaženima će biti proglašeni Giuseppe Tous y Soler, španjolski kapucin, Leopoldo da Alpandeire Sánchez Márquez, također španjolski kapucin, te Emanuele Lozano Garrdio, španjolski laik koji je živio u prošlom stoljeću. Priznate su herojske kreposti blaženoga Jakova Ilirskoga, franjevca, rođenog u Zadru a preminulog u talijanskome gradiću Bitetto; svećenika Luigija Brissona, te salezijanca Giuseppea Quadrija; Antonije Marije Varna, Marije Chiare Serafine Farolfi, te Giunija Tinarellija, laika, člana bratovštine 'Tihi djelatnici svetoga križa', iz talijanskoga grada Terni.