O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Betlehemsko svjetlo i ove je godine stiglo u Hrvatsku. Nakon što su ga članovi Saveza izviđača Hrvatske preuzeli u Beču, svjetlo je jučer – na Treću nedjelju Došašća – svečano uneseno u zagrebačku katedralu, u kojoj je svečano euharistijsko slavlje predvodio rektor prvostolnice preč. Josip Kuhtić. Uvijek postoji prilika za obraćenje i ponovni početak i to je uistinu radosna vijest – kazao je preč. Kuhtić, podsjetivši na riječi iz Evanđelja tko ima dvije haljine neka dade onome koji nema ni jednu – riječi koje su posebnu težinu imale upravo jučer, kada je ujedno bila i Nedjelja Caritasa. Preč. Kuhtić zahvalio je izviđačima što su i ove godine donijeli Betlehemsko svjetlo u zagrebačku prvostolnicu, iz koje će se ono proširiti diljem Domovine. Podsjetio je kako svjetlo upaljeno u našim kućama ima smisla samo onda ako je upaljeno i u našim srcima. Ako je svjetlo u našim srcima, znači da smo bliže Bogu, a tada će biti više svjetla i oko nas, u našim obiteljima i u našoj Domovini – zaključio je rektor Kuhtić. Nakon kraju misnoga slavlja, prvu svijeću s Betlehemskog svjetla upalio je izaslanik predsjednice Vlade Republike Hrvatske gđe Jadranke Kosor, ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Radovan Fuchs.
U povodu 10. obljetnice smrti prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića, OFMCap, svetu misu u župskoj crkvi Svetoga Mihaela u zagrebačkoj Dubravi predvodio je, 12. prosinca, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Izražavajući dobrodošlicu kardinalu Bozaniću i sudionicima slavlja, župnik fra Eugen Pavlek istaknuo je kako je tu župu godine 1942. osnovao tadašnji zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac, a Šagi-Bunić je kao jedan od četvorice bogoslova, godine 1943., došao u Dubravu i od tad se od nje nije odvajao.
U propovijedi je kardinal Bozanić podsjetio kako se tim euharistijskim slavljem zaključuje znanstveni simpozij u čast prof. dr. Tomislava Janka Šagi-Bunića, o desetoj obljetnici njegove smrti. Dostojno je i pravedno da danas hodočastimo ovoj kršćanskoj zajednici koju okupljaju oci kapucini u Dubravi, kojoj je pripadao Tomislav Šagi-Bunić. Tu je bio prepoznat i cijenjen poglavito kao vjernik i svećenik. Nju je kao svećenik izgrađivao, ona mu je bila izazov, provjera i nadahnuće za vjernički život i teološki rad. Tu je slavio Euharistiju kao najuzvišeniji ljudski i svećenički čin potpunog darivanja Bogu. Njegove pouke i propovijedi, kako god one bile poticajne, teološki utemeljene i posve prilagođene vjerničkoj zajednici, resila je odlika da su ih dobro razumjeli i djeca i stariji – istaknuo je kardinal Bozanić, dodavši kako nam primjer fra Tomislava Janka i iskustvo vjernika Dubrave svjedoče o važnosti i nužnosti životne povezanosti teologa i vjerničke zajednice.
Kardinal se osvrnuo i na Šagijevo zalaganje za stvaranje civilizacije ljubavi, kojom je osobito bio zaokupljen posljednjih desetljeća svoga života. Tomislav Šagi-Bunić danas stoji pred nama kao snažan lik koji se izdiže iznad svoga vlastitog povijesnog trenutka. On proročki poručuje da stojimo ili pred zatorom svijeta ili pred novom budućnošću svijeta, a posrijedi je samo jedan put – civilizacija ljubavi. Teolog Šagi nam je i danas izrazit primjer želje da se ne stoji, nego da se kreće naprijed, prema onome što smo po savjesti, u svjetlu Božje riječi, spoznali da je potrebno i korisno odgovorno činiti, tamo gdje smo postavljeni – rekao je kardinal, zaključivši kako je Šagi-Bunić ostavio dobro polazište za novo promišljanje evangelizacije na pragu trećeg tisućljeća.
Danas smo kao jedna obitelj. Dugo smo čekali ovaj radosni dan da na našoj Visokoj izgradimo i posvetimo ovaj Božji hram. Radosni smo sudionici ovoga povijesnog događaja satkanoga od želja, čežnji i nada tolikih naraštaja – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći u subotu, 12. prosinca, euharistijsko slavlje tijekom kojega je posvetio novu župsku crkvu Presvetoga Srca Isusova na Visokoj u Splitu. Na početku misnoga slavlja, Dušan Vuletić pozdravio je nadbiskupa u ime župe te mu je, kao župniku svih župa mjesne Crkve, u znak odanosti predao ključ nove crkve, koju je projektirao arhitekt iz Splita Dario Gabrić. Sama crkva, čija je gradnja započela 2004. godine, ima 600 četvornih metara, a prostorije pastoralnoga centra 500, dok je zvonik s križem visok 35 metara. Tumačeći sam čin posvete, nadbiskup Barišić je istaknuo kako se njime crkva želi zauvijek predati Gospodinu, uz molitvu za njegov blagoslov. Prostor i vrijeme važne su dimenzije ljudskoga života. One nisu nešto što pripada čovjeku nego je on kao fizičko biće bitno određen njima. Gospodin je, uzevši tijelo čovjeka, ušao u prostor i vrijeme i posvetio ga te učinio da njegova riječ odzvanja svetim mjestom. Tako i mi danas ovim činom posvete želimo udomiti Gospodina, dopustiti Njegovoj riječi da odzvanja u našim srcima i hraniti se njime preko sakramenata – kazao je splitsko-makarski nadbiskup.
Na kraju misnoga slavlja, župnik Vujičić uputio je riječ zahvale nadbiskupu na pastirskoj brizi, Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, izvoditeljima radova, donatorima, župljanima i gradu Splitu koji je najzaslužniji za uređenje okoliša te svima koji su na evanđeoski način sudjelovali u gradnji crkve – od dara „udovičina novčića“ do življenja žive crkve u obitelji.
Galerija „Klovićevi dvori“ u Zagrebu večeras udomljuje veliku izložbu: „Blago Kotorske biskupije“, koja je rezultat međudržavne suradnje Crne Gore i Republike Hrvatske, a pripremljena je u suorganizaciji Biskupskog ordinarijata u Kotoru, Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i galerije „Klovićevi dvori“ u Zagrebu.
Izložba „Blago Kotorske biskupije“ pod naslovom „Zagovori svetom Tripunu“ predstavit će povijesne i umjetničke dragocjenosti koje se čuvaju u brojnim crkvama na području Kotorske biskupije, od Herceg Novog, preko Perasta, Dobrote, Kotora i Tivta do Budve te drugih mjesta te biskupije. Taj zahtjevan projekt nastao je na inicijativu Biskupskog ordinarijata u Kotoru prigodom jubileja – 1200 godina sv. Tripuna. Izložbu, upravo u ovim trenucima, u Galeriji „Klovićevi dvori“ otvaraju prof. Branislav Mićunović, ministar kulture Crne Gore, i mr. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske.