Kardinal Tarcisio Bertone o knjizi 'Crkva i država'

S parlamentarnim činima koji su od 1914. do 1984. godine doveli do revizije Laternaskoga konkordata postigao se „konsenzus, koji priznaje društvenu i javnu dimenziju vjere, dakle dubinu identiteta talijanskog naroda – kazao je kardinal Tarcisio Bertone govoreći 3. prosinca u Rimu na predstavljanju knjige „Crkva i Država u Italiji od Velikog rata do revizije Lateranskih ugovora“, koju je Roberto Pertici napisao o radu talijanskoga parlamenta do revizije Lateranskih ugovora.
Odnosi između Crkve i države nastaju iz sučeljavanja različitih ljudi i mišljenja. Knjiga, prema kardinalovu mišljenju, očituje da se postigao konsenzus koji se nipošto ne može smatrati „silaznim kompromisom“. Ovo je duboki identitet talijanskoga naroda, po snazi propisno odigranoj ulozi katoličanstva u višestoljetnom povijesnom zbivanju našega poluotoka i Europe. Ali to ne može biti samo razlog za zadovoljstvo zbog ljudske i političke mudrosti protagonista tih parlamentarnih zbivanja, nego bi trebalo biti poistovjećivanje, ukazivanje na uvijek valjanu metodu – istaknuo je kardinal Bertone.
Cilj je postignut nakon teškoga puta, započetog odmah po 1870. godini, kada su Crkva i država krenuli s naizgled suprotnih stajališta. Kada su u pitanju tematike vezane uz javnu nazočnost religije ili kada se raspravlja o etičkim vidicima, zar ne može pomoći vraćanje pouci koja nam dolazi od zbivanja opisanih u ovoj knjizi? Na putu ustavnoga patriotizma, moglo bi se reći da se treba prepustiti ljudskom razumu koji okuplja sve osobe dobre volje, vjernike i nevjernike, oko pravila demokratskoga građanskog suživota – istaknuo je kardinal Bertone.
Govoreći pak o državnome parlamentu, kardinal je istaknuo kako građani gledaju na parlament „da ih primjer njihovih predstavnika ohrabri u prihvaćanju načina građanskog suživota, koji će težiti ostvarivanju ne pojedinačnih interesa ili ponižavajućih kompromisa nego cjelovitoga dobra osobe i društva. Predsjednik Talijanskoga senata Renato Schifani dijeli mišljenje s kardinalom Bertoneom, uvjeren je da „poštovanje i reciprocitet nisu napuštanje vlastite tradicije, nego su naprotiv identitet“.
Predsjednik Senata smatra da se ne može šutjeti pred mišljenjima o raspelu u školama. Razrokost nas može dovesti do sljepoće, od koje, čini se ponekad, da mi Europljani bolujemo kada se uzrujavamo zbog referenduma o minaretima u Švicarskoj, a ostajemo nijemi pred izricanjima presuda o raspelima u školi. Kada se ne priznaje povijesna i kulturna vrijednost nekoga vjerskog simbola, onda postoji stvarna opasnost da ga se pretvori u politički simbol, prelazeći osnovnu razdjelnu crtu između religije i države, koja je u osnovi same vjerske slobode – ustvrdio je predsjednik Schifani priznajući da „je talijansko iskustvo dragocjeno jer nikada nije nijekalo javno značenje vjerske činjenice“. Laičnost se ustanova ne može tumačiti kao separatizam, suprotstavljanje ili ravnodušnost – zaključio je predsjednik Schifani.