Utemeljena Sisačka i Bjelovarsko-križevačka biskupija
Papa Benedikt XVI. utemeljio je danas, 5. prosinca, Sisačku i Bjelovarsko-križevačku
biskupiju. Sisačkim biskupom imenovao je mons. Vladu Košića, dosadašnjega zagrebačkog
pomoćnog biskupa. Bjelovarsko-križevačkim biskupom imenovao je mons. Vjekoslava Huzjaka,
dosadašnjeg generalnog tajnika HBK. Odluku Svetog Oca u zagrebačkoj katedrali, nakon
mise đakonskoga ređenja, objavio je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario
Roberto Cassari. Nove biskupije utemeljene su podjelom teritorija Zagrebačke nadbiskupije
i sufraganske su iste metropolijske Crkve zagrebačke. Utemeljenjem dviju novih biskupija
Zagrebačku crkvenu pokrajinu sada čine: Zagrebačka nadbiskupija kao sjedište metropolije
te sufraganske biskupije: Križevačka eparhija za vjernike bizantskog obreda te biskupije
Varaždinska, Sisačka i Bjelovarsko-križevačka. Katedrala Sisačke biskupije bit će
sadašnja župna crkva Uzvišenja sv. Križa u Sisku, a sveti Kvirin, biskup i mučenik
iz Siska bit će zaštitnik biskupije. Katedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije bit
će sadašnja župna crkva Svete Terezije Avilske u Bjelovaru, a sadašnja crkva Svetog
Križa u Križevcima bit će konkatedrala. Zaštitnik Bjelovarsko-križevačke biskupije
bit će sveti Marko Križevčanin, mučenik iz Križevaca. Nakon utemeljenja Sisačke i
Bjelovarsko-križevačke biskupije, Hrvatska sada ima 17 biskupija (uključujući Vojni
ordinarijat). Ima 5 nadbiskupa ordinarija, 12 biskupa ordinarija, 3 pomoćna i 3 umirovljena
biskupa. Ove će dvije biskupije započeti svoj povijesni hod u godini u kojoj obilježavamo
50. obljetnicu smrti blaženog Alojzija Stepinca. Naime, uspostava drevne Sisačke biskupije,
koja je do sada postojala kao naslovna biskupija, zaživjet će dana 6. veljače 2010.
godine, izvršenjem bule o ponovnoj uspostavi biskupije i preuzimanjem službe novoimenovanog
sisačkog biskupa. Nova će Bjelovarsko-križevačka biskupija zaživjeti dana 20. ožujka
2010. godine, izvršenjem bule o osnivanju biskupije te ređenjem i preuzimanjem službe
prvog bjelovarsko-križevačkog biskupa. Mons. Vlado Košić rođen je 20. svibnja 1959.
godine u Družbincu, župa Petrijanec koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu
školu pohađao je u Petrijancu, a klasičnu gimnaziju u Dječačkom sjemeništu na Šalati
u Zagrebu. Filozofski i teološki studij završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu
u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 30. lipnja 1985. godine.
Na KBF-u u Zagrebu postigao je licencijat 1989. godine, a 1997. doktorat iz teologie.
Mons. Košić bio je župni vikar u Karlovcu (Dubovac) i u Zagrebu (Špansko). Od 1990.
do 1992. godine bio je župnik u Hrastovici, a od 1992. do 1995. u Petrinji. Od 1995.
godine predaje pri Katedri dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim zagrebačkim
biskupom 29. prosinca 1998., a za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj
katedrali. Biskup Košić je do sada bio na službi generalnog vikara Zagrebačke nadbiskupije,
biskupskog vikara za područje Siska, bio je zadužen za laike i kulturu. Pri HBK predsjednik
je Komisije „Iustitia et pax" i Vijeća za ekumenizam i dijalog. Mons. Košić govori
njemački i talijanski, a poznaje i engleski jezik. Mons. Vjekoslav Huzjak rođen je
u Jalžabetu 25. veljače 1960. godine koja danas pripada Varaždinskoj biskupiji. Osnovnu
školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu gimnaziju u Nadbiskupskom dječačkom
sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij pohađao je od 1980. do
1986. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije
zaređen je u Zagrebačkoj prvostolnici 29. lipnja 1986. Prigodom osnutka novih biskupija
1997. godine inkardiniran je u Varaždinsku biskupiju. Nakon ređenja bio je kapelan
u Mariji Bistrici od 1986. do 1991. Potom je imenovan upraviteljem župe Rođenja Marijina
u Zagrebu (Savica-Šanci). Godine 1993. započeo je postdiplomski studij na Papinskome
sveučilištu Gregoriana u Rimu. Magisterij iz fundamentalne teologije postigao je 16.
lipnja 1995., a na Papinskom Istočnom institutu položio je magisterij iz istočnih
crkvenih znanosti 24. lipnja 1996. godine. Vjekoslav Huzjak od ožujka 1999. godine
djeluje u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije sa sjedištem u Zagrebu. U travnju
te godine postavljen je za glavnog tajnika HBK i na toj je službi bio do danas. Od
2000. godine predavač je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Svoju doktorsku
tezu izradio je pod vodstvom profesora Marka Ivana Rupnika, a obranio 4. prosinca
2002. godine. Mons. Huzjak govori talijanski i njemački jezik, a poznaje engleski
i francuski