Nadbiskupsko imenovanje mons. Petra Rajiča obradovalo je cijelu krajevnu Crkvu u Bosni
i Hercegovini što je vidljivo i iz čestitke koju mu je, u ime biskupa i u svoje ime
kao i u ime partikularne Crkve uputio predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. „Raduje nas što ste na različite
načine duboko povezani s ovom zemljom Bosnom i Hercegovinom i krajevnom Crkvom u njoj:
od toga da ste svećenik drevne Trebinjske biskupije te imenovani naslovnim nadbiskupom
biskupije Sarsenterum, koja je - prema povijesnim istraživanjima - svoje sjedište
također imala u Hercegovini; preko Vašega mladenačkog izbora da svoj teološki studij
i rast prema svećeništvu provedete u Sarajevu te tako rastete i zrijete s mnogim drugim
svećeničkim kandidatima naših biskupija u gradu bogatom poviješću i raznolikošću;
do činjenice da ste, nama izuzetno dragoga papu Ivana Pavla II., dopratili na njegovu
apostolskom pohodu Banjolučkoj biskupiji 2003. godine u kojoj je u jeku ratnih stradanja
svoj svećenički život položio Vaš adekvatni kolega iz bogoslovskih dana vlč. Ivan
Grgić“ napisao je kardinal Puljić u svojoj čestitci izražavajući radost što je mons.
Rajič za mjesto svog biskupskog ređenja izabrao grad Mostar koji sigurno nosi u svom
srce kao i sve njegove žitelje moleći da, od simbola stradanja, postane simbol pomirenja,
sloge i praštanja. U želji da zajedništvo unutar Crkve u BiH bude što snažnije
te da suradnja na pastoralnom planu u mjesnim Crkvama bude što bolja i plodnija biskupi
BK BiH su se 3. prosinca susreli s franjevačkim provincijalima iz Sarajeva i Mostara
fra Lovrom Gavranom i fra Ivanom Sesarom. Sudionici zasjedanja su naglasili potrebu
da se kroz crkveno zajedništvo kod svakog člana Crkve sve više iskristalizira duhovnost
i svetost po uzoru na svece, blaženike, sluge i službenice Božje u hrvatskom narodu
te da se kod svećenika, redovnika i redovnica ponovno postavi svetost kao cilj prema
kojem treba težiti u radu za spasenje duša. Ukazano je na nezamjenjivu ulogu svećenika
koji su pozvani biti dostojanstveni slavitelji Euharistije i propovjednici Evanđelja
kao i na nužnost obostrane otvorenosti za suradnju između klerika i laika posebno
na planu župne zajednice kako bi se svatko mogao ostvariti u skladu sa svojim poslanjem
i nadležnostima, a s ciljem ostvarenja poslanja Crkve i spasenja duša. Tijekom razmišljanja
o što boljoj pastoralnoj suradnji na razini pojedine biskupije, istaknuta je neophodnost
što boljeg umrežavanja sa svrhom izgradnje mjesne i sveopće Crkve gajeći pri tom svaku
specifičnost ostvarenja i poslanja. Osvrćući se na trenutne društveno-političke
procese u Bosni i Hercegovini, biskupi i franjevački provincijali su potvrdili stav
koji su biskupi BK BiH iznijeli u svom Priopćenju s 47. redovnog zasjedanja, održanog
od 3. do 5. studenoga 2009. u Sarajevu te ponovno pozivaju „sve sudionike pregovora
da se u donošenju trajnog rješenja za ovu zemlju ravnaju pravdom i pravičnošću, a
predstavnike hrvatskoga naroda podsjećaju na načela koja su u Kreševskoj deklaraciji
(21. 09. 2007.) prihvatili i potpisali svi izabrani predstavnici toga naroda kao i
na činjenicu da je hrvatskome narodu prihvatljivo svako rješenje koje ga u svemu čini
jednakopravnim s druga dva naroda u ovoj zemlji“ te da im nije prihvatljivo nijedno
rješenje koje ih ne čini jednakopravnim s druga dva naroda. Franjevci Bosne Srebrene
su sinoć, 3. prosinca, u sjedištu svoje provincije u Sarajevu zaključili obilježavanje
800. obljetnice Franjevačkog reda. Tri predavača su u svojim izlaganjima nastojali
osvijetliti djelovanje bosanskih franjevaca kroz povijest te ukazati na njihovu aktualnost
i u ovom vremenu krize vrednota i traganja za smislom. Ovom akademijom se željelo
iznova potvrditi franjevačku prisutnost u gradu Sarajevu i u zemlji Bosni, te propitati
svoju vezanost za katolički i hrvatski puk, smislenost i utemeljenost tolerancije,
demokratične angažiranosti u državi s ljudima drugih nacionalnosti i vjera. Predstavljene
su i dvije poštanske marke objavljene povodom dviju franjevačkih obljetnica: 800.
obljetnice Franjevačkog reda i 100. obljetnice neprekinutoga djelovanja Franjevačke
teologije u Sarajevu. U Ljubuškom pet sestara franjevki Hercegovačke provincije
više nisu podstanari nego žive sada u svojoj kući koju im je posthumno ostavila jedna
župljanka nakon što su je sestre njegovale 12 godina. Kako redovničkoj zajednici i
dolikuje, u središtu kuće je kapela posvećena Presvetom Imenu Isusovu kao znak da
je upravo Krist središte života svake redovnice. Kapelicu je, na svetkovinu Krista
Kralja, blagoslovio don Tomo Vukšić, generalni vikar iz Mostara čime je obilježen
i patron Družbe. U Posušju su članovi Frame došli na vrlo plemenitu ideju i danas
(4. prosinca) započeli akciju kojom se žele uključiti u obilježavanje Svećeničke godine.
Naime, framaši su načinili lanac posta tako što će svaki član kroz godinu dana imati
svoj datum posta na nakanu svećenika te na taj način zahvaliti za duhovna zvanja i
moliti da Bog svećenike uzdrži u dobru i svetu životu. Svakoj zemlji, a osobito
Bosni i Hercegovini u ovom poratnom razdoblju, potrebni su dobri, sposobni i obrazovani
ljudi. Sa svrhom da pomogne stipendiranje mladih ljudi, početkom ove godine osnovana
je zaklada pod naslovom: „Za mudrost i plemenitost”. Njezin predsjednik je promicatelj
katoličkog školstva u BiH mons. dr. Pero Sudar koji je ovih dana potpisao ugovore
o stipendiranju 71 studenta. Na istinsku otvorenost brojnih ljudi i medija naišla
je izložba fotografija i predstavljanje katoličkog kalendara za 2010. godinu pod nazivom:
«Život, običaji i pučka pobožnost Hrvata katolika u BiH», autora Jasmina Fazlagića
i karmelićanina o. Zvonke Martića. Izložbu je u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu,
1. prosinca, otvorio kardinal Puljić dok je organizator bio Medijski centar Vrhbosanske
nadbiskupije. Osim dvanaest fotografija koje se, kao ilustracije, pojavljuju u katoličkom
kalendaru za 2010., izloženo je još osam fotografija koje na suvremen način približavaju
život, običaje i pučku pobožnost Hrvata katolika u BiH, s kraja XIX. i početka XX.
stoljeća.Nakon 64 godine, 29. studenog u samostanskoj crkvi u Širokom Brijegu napokon
su svoj smiraj našli posmrtni ostaci hercegovačkog franjevca Maksimilijana Jurčića,
kojega su partizani 1945. zajedno s još petero ljudi, najvjerojatnije civila, ubili
i bacili u masovnu grobnicu kod Vrgorca. Nakon što su iskopani i dovezeni iz masovne
grobnice, fra Maksimilijanovi posmrtni ostaci su položeni u grobnici u kojoj je već
bio pokopan 21 ubijeni hercegovački fratar. Provincijal fra Ivan Sesar je u propovijedi
istaknuo da se Provincija nikada nije prestala zanimati za svoju nevinu pobijenu braću,
te da ih nije okupila mržnja ni želja za osvetom nego vjera u uskrsnuće i želja za
istinom.