Dan borbe protiv ropstva

Nijedna zemlja ne može reći da je imuna na nove oblike ropstva – upozorila je Gulnara Shahinian, posebna izvjestiteljica o suvremenim oblicima ropstva Ureda Visokoga povjerenstva Organizacije ujedinjenih naroda za ljudska prava. Po mišljenju predstavnice Ujedinjenih naroda, najmanje je 27 milijuna ljudi koje pogađa ta pojava, ali budući da je raširena u cijelome svijetu, te zbog svoje naravi, izmiče statistikama. Oštre su to riječi koje je 2. prosinca prenijela agencija Misna, u prigodi Međunarodnoga dana ukidanja ropstva, obilježenoga u okviru 60. obljetnice prihvaćanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda Konvencije za uklanjanje trgovine ljudskim bićima i iskorištavanja prostitucije.
Predstavnica Ujedinjenih naroda napomenula je da su općenito najviše pogođeni selioci, posebno brojne žene koje bježe od propadanja i siromaštva, i koje su prisiljene raditi na ulici, ili kao kućne pomoćnice izolirane od svijeta i od jezika koji ne poznaju. Za takvo je stanje najviše odgovorno opće siromaštvo koje krši prava. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, primjerice, dopuštenja za boravak vezana su uz ugovore s određenim poslodavcem, o kojemu selilac gotovo potpuno ovisi – istaknula je izvjestiteljica Ujedinjenih naroda. Uz nove oblike ropstva, i dalje postoje oni stari, često povezani uz pitanje zemlje. Od Haitija pa do Paragvaja, - prema riječima izvjestiteljice – milijuni domorodaca prisiljeni su raditi na plantažama u zamjenu za bijedni dio uroda ili siromašnu zaradu. Taj se problem odnosi i na Afriku te, primjerice, na Mauritaniju, koju je UN-ova izvjestiteljica posjetila prije nekoliko tjedana, i iz koje, međutim, stižu znaci nade u novo zalaganje. U toj je zemlji, koja je prije 18 godina zakonom ukinula ropstvo, Vlada pokrenula posebne programe obuke za policajce i socijalne djelatnike, što pokazuje da se priznaje ozbiljnost toga problema. Na riječi izvjestiteljice nadovezao se glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda Ban Ki-moon, koji je istaknuo kako suzbijati ropstvo ne znači samo zabraniti ga zakonom, nego i boriti se protiv siromaštva, nepismenosti, gospodarskih i društvenih nejednakosti, diskriminacije te nasilja nad ženama i djecom.