Kriza zapadne kulture

Zapadna je kriza nastala iz lošega poznavanja istočne kulture, jedino dijalog između ove dvije civilizacije mogže stvoriti novi svijet s velikim nadama i ogromnim mogućnostima – ustvrdio je Philippe Nemo, profesor na višoj trgovačkoj školi u Parizu, pojašnjavajući zajedno s filozofom Fracom Cardinijem, sa sveučilišta u Firenci, stanje na Zapadu. Pod pokroviteljstvom Biskupijskoga ureda za pastoral sveučilištaraca susret je 26. studenoga održan na temu „Kriza Zapada? Svjetla i sjene jedne ideje“.
Govoreći o temi u razgovoru za našu radio postaju profesor Cardini je rekao kako je Zapad sinonim modernosti, Zapad se poistovjećuje s modernošću, ali smo u ovome trenutku na pomolu druge, nove dimenzije. Zapad je kao sekularizacija bio modernost, no vidjelo se da religije imaju svoju živost, da se sada preporađaju i stoga možemo ustvrditi da Zapad više nije sinonim modernosti. Treba pronaći nove ravnoteže. Te su nove ravnoteže nazivali post-modernim, na bezbroj načina su ih nazivali, a njih upravo tažimo – ustvrdio je filozof Cardini.
Govoreći o zapadnom utjecaju na svijet, rekao je kako je Zapad uglavnom izvozio znanstvene i tehnološke i političke vrednote, a to je bogato naplaćivao u ekonomskome smislu, u smislu kolonijalističke dominacije. Osim toga izveo je veoma važan kvasac, a to je kvasac slobode i ljudskih prava. Ali ta je sloboda također i ljudska prava nažalost napala Zapad, jer Zapad ih je općenito i kršio. S druge pak strane, Zapad nije uspio stvoriti neovisno i čvrsto viđenje svijeta, jer oslobodivši se od kršćanstva, a Zapad je moderan po sekularizaciji, nije uspio stvoriti sasvim laičko društvo. Post-modreno u biti znači osporavanje neuspjele sekularizacije. A sada kada smo okruženi svim vrstama fundamentalizama, shvaćamo da je zapadni projekt propao. Zapad je dakle posijao dobro sjeme slobode, a istovremeno je zapadna šizofrenija to dobro sjemenje širila ugnjetavanjem i izrabljivanjem, od čega se brojni narodi nastoje osloboditi. Ako bi Zapad u konačnici i nestao, vjerujem da civilizacija ne bi s njim nestala. Posvojit ćemo nove ravnoteže – ustvrdio je Cardini.
Na upit kako kršćanstvo može pomoći u tranziciji Europe, rekao je da brojna pitanja, okolnosti i slučajnosti određuju trenutak tranzicije, ali je osnovna nepravda koja neobuzdano vlada svijetom. U svijetu više od 90% stanovništva, dakle više od 5 milijardi osoba, živi ispod praga siromaštva dok je bogatstvo okupljeno u malobrojnim rukama, a tek milijarda osoba uživa – na neujednačen način – u plodovima toga bogatstva. Kršćanstvo i ne samo kršćanstvo, nego i druge religije imaju naboj humanizma, ljubavi, altruizma koji je potreban jer svršetak Zapada je također svršetak sustava koji je nepravdu zaodijevao slobodom, zaboravljajući da je sloboda malobrojnih ne sloboda većine, te da ne postoji samo „sloboda od“: sloboda od gladi, sloboda od straha, sloboda od bolesti. A sve te je slobode do danas prevladavajući zapadni sustav nijekao, premda ne u cijelosti , odbijao ili podcjenjivao za 80% svjetskoga stanovništva – zaključio je filozof Cardini.