Novi susret između Crkve i svijeta umjetnosti, s tom je nakanom papa Benedikt XVI.
u prošlu subotu u Sikstinskoj kapeli primio u audijenciju više od 260 umjetnika svjetskoga
glasa. Postavlja se upit jesu li uzvanici shvatili Papinu poruku? Opći je dojam da
je susret prvi korak u približavanju između Crkve i umjetnika, priznao je poljski
filmski redatelj Kristof Zanussi. Mi očekujemo – priznao je režiser – da Crkva učini
odlučniji korak prema svijetu spektakla, prema umjetnicima. Jer se zna da umjetnici,
što se njih tiče neće učiniti prvi korak. Zanussi smatra da „prelijepe„ riječi Svetoga
Oca nose više dijaloga, veće otvaranje i bolje upoznavanje“ između svijeta umjetnosti
i Crkve, Zanussi je istovremeno realist ističući da je „umjetnost danas u dekadenciji
jer nema nikakve granice“. Ne vjerujem da Crkva ograničava slobodu, ali je potrebno
nadahnuće, jer umjetnost, pa i sakralna, često je jako loše kvalitete. Zaista nije
nadahnuta duhovnom dimenzijom – zaključio je redatelj Zanussi. Meksički glumac
i filmski producent Eduardo Verástegui, poznat po svojoj ulozi u filmu „Bella“, priznao
je kako je susret s Papom bio san koji se ostvario. Crkva je u povijesti stvorila
najuzvišenije umjetnička ostvarenja, a nalaziti se u Sikstinskoj kapeli s Papom, okružen
umjetnicima svih izražajnih oblika povijesna je činjenica. A grobna tišina, molitva
i promišljanje... To je nešto što je obogatilo sve nas koji smo slušali Papu – ustvrdio
je Verástegui. Razlog koji je ponukao Papu da sazove ovaj susret isti je kao i
onaj koji je nadahnuo Pavla VI., kada je prije 45 godina organizirao sličan susret,
a to je nastali dramatični razvod, naročito u XX. stoljeću, između Crkve i svijeta
umjetnosti. Benedikt XVI. je nadahnjujući se na riječima svoga prethodnika Pavla VI.
odlučio „ponovno uspostaviti prijateljstvo između Crkve i umjetnika“, stoga je od
njih zatražio da ga prihvate i posvoje, analizirajući ozbiljno i objektivno razloge
koji su remetili taj odnos te svatko odvažno i zanosno prihvati odgovornost obnovljenoga,
dubljeg upoznavanja i dijaloga, imajući u vidiku istinski „preporod“ umjetnosti, u
kontekstu novoga humanizma. Osvrnuvši se na susret s Papom u razgovoru za našu
radio postaju redatelj Pupi Avati rekao je kako mu se čini da je susret postigao apsolutno
senzacionalan rezultat. To govori netko, poput mene, koji je očekivao da će vidjeti
niz kolega predstavnika raznih umjetničkih okvira, koji su više-manje vezani istom
idejom, konfesionalnom slikom, više-manje vjerskom praksom. Naprotiv, a to je doista
čudesno i prelijepo – našli smo kolege iz najrazličitijih okvira. Prihvatili su dakle
taj poziv, vrstu prijedloga ili provokacije, u svakom slučaju ohrabrenja, da se započne
neka vrsta, ne želim reći suradnje jer je to prezahtjevna riječ, nego dijaloga. Čini
nam se da je to bila izuzetna ideja i prihvaćena je, a to je, ponavljam, iznad svih
mojih predviđanja – ustvrdio je Pupi Avati. Zaha Hadid, arhitekt iračkoga podrijetla,
sjedio je u prvome redu u Sikstinskoj kapeli; komentirajući susret sa Svetim Ocem
slaže se s talijanskim redateljem Avatijem. Bilo je uzbudljivo iskustvo – priznao
je, dodajući kako se nada da je to početak dijaloga „jer je shodno sučeliti se s temama
o kojima je govorio Papa“. Spisateljica Susanna Tamaro istaknula je pak važnost transcendentalne
dimenzije koju Papa gleda u ljepoti, jer je „za onoga tko ne vjeruje teško govoriti
o nadi u ovo vrijeme“. Izraelski redatelj Samuel Maoz, ovogodišnji dobitnik zlatnoga
lava na venecijanskom filmskom festivalu za film „Lebanon“ rekao je kako mu se čini
da je Papa rekao „veliko Ne mržnji i ratu, a veliko da ljubavi i umjetnosti“. Papa
je na istoj valnoj dužini s umjetnicima zamjećujući da je susret početak, a ne kraj
jednog hoda; od umjetnika se oprostio riječju „Doviđenja“. Organizator susreta, nadbiskup
Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, pojasnio je kako susret
prije svega treba shvatiti kao početak novoga dijaloga zasnovanog na bratstvu između
vjere i umjetnosti. Nastojat ćemo organizirati još koji, možda još sa Svetim Ocem
– rekao je nadbiskup. U tom je kontekstu rekao kako na bijenalu u Veneciji 2011. godine
namjeravaju otvoriti paviljon Svete Stolice.