Vaša je uloga nezamjenjiva; promičite znanje koje usmjerava čovjeka na razumijevanje
samoga sebe – rekao je papa Benedikt XVI. primivši u četvrtak, 19. studenog, u audijenciju
sudionike sastanka Međunarodnoga saveza katoličkih sveučilišta, zajedno s rektorima,
profesorima i studentima rimskih papinskih visokih učilišta, kojima je govorio o važnosti
znanja prosvijetljenoga vjerom. Sveti je Otac s radošću primio one koji se – kako
je rekao - bave zahtjevnom zadaćom poučavanja, učenja i istraživanja u službi Crkve
i cijeloga društva. „Sciat ut serviat“ – znati kako bi se služilo, geslo je Međunarodnoga
saveza katoličkih sveučilišta, ustanovljenoga 1924. godine, a koje je Sveta Stolica
priznala 25 godina poslije. Prošlo je 60 godina; - primijetio je Papa te napomenuo
kako je to prigoda za naglašavanje nezamjenjive uloge 400 crkvenih fakulteta i više
od 1300 katoličkih visokih učilišta raširenih na svim kontinentima, koji odgajaju
ljude spremne svjedočiti svoju vjeru u svijetu, i obavljati odgovorne dužnosti u društvu.
Naglasivši potom da je njihova služba dragocjena za poslanje Crkve, Sveti je Otac
napomenuo kako je i dalje aktualan problem nadvladavanja udaljenosti između vjere
i kulture, istaknute još prije 30 godina u apostolskoj konstituciji 'Sapientia christiana'.
U današnjem društvu, u kojemu znanje postaje sve stručnije i sve više vezano uz pojedina
područja, ali koje je duboko obilježeno relativizmom, još je potrebnije otvoriti se
'mudrosti' koja dolazi iz Evanđelja – naglasio je Sveti Otac te dodao kako čovjek,
naime, bez Isusa Krista nije u stanju potpuno shvatiti samoga sebe, a ni svijet. Za
sve je važno, i za profesore i za studente, da nikada ne izgube iz vida cilj kojemu
teže, odnosno to da budu sredstvo evanđeoskoga navještaja. Papa je potom posebno preporučio
da proučavanje svetih znanosti nikada ne bude odvojeno od molitve, sjedinjenja s Bogom
i kontemplacije, kako bi se izbjeglo da razmišljanja o božanskim otajstvima postanu
uzaludna intelektualna vježba. Primijetivši kako današnja kultura pokazuje nedostatak
mudrosti, razmišljanja, i misli koje su u stanju izvesti sintezu koja usmjerava, Sveti
je Otac potaknuo katolička sveučilišta na promicanje nove humanističke sinteze, znanja
koje će biti mudrost koja usmjerava čovjeka u svjetlu temeljnih načela i njihovih
konačnih ciljeva, odnosno znanja prosvijetljenoga vjerom.