Opća audijencija srijedom

Možda je ljepota najprivlačniji i najčarobniji put da se sretne i ljubi Boga – ustvrdio je Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavla VI. govoreći o tome kako su romanička i gotička umjetnost omogućile odgajati u vjeri čitave kršćanske naraštaje Srednjega vijeka.
Od jedanaestoga do trinaestoga stoljeća u Europi se obnavljalo i gradilo jako puno crkvi, među kojima se ističu katedrale, koje Sveti Otac naziva „istinskom slavom kršćanskoga Srednjeg vijeka“. Srednjovjekovni je svijet novim arhitektoničkim i umjetničkim rješenjima želio u umjetničkom obliku predstaviti buđenje duha potaknuto „duhovnom revnošću monaštva“. Nakon nekoliko kateheza o srednjovjekovnim teolozima i njihovim djelima Papa je dakle danas govorio o remek djelima romaničke i gotičke umjetnosti.
Arhitekti su pronalazili sve dorađenija tehnička rješenja za povećanje dimenzija zdanjâ, istovremeno jamčeći čvrstoću i veličanstvenost. Tako su nastale crkve i romaničke katedrale, koje se ističu po izduženom obliku lađa za prihvat brojnih vjernika; veoma čvrste, s debelim zidovima, kamenim lukovima, jednostavnim i bitnim linijama. U četrnaestome i petnaestom stoljeću se sa sjevera Francuske širi jedan drugi sklop sakralne arhitekture, gotski sklop. Dok se romanički sklad isticao po dužini, gotički sklop – primijetio je Sveti Otac – više voli visoke stupove i šesterokutne oštre lukove, „okomito uzdizanje i osvijetljenost“. Gotičke su katedrale očitovale sintezu vjere i umjetnosti, skladno izraženu u univerzalnome i očaravajućem jeziku ljepote, koja i danas zadivljuje. Uzdizanje u visinu željelo je pozivati na molitvu, a i samo je bilo molitva. Gotička je katedrala tako namjeravala, po svojim arhitektoničkim crtama, izraziti čežnju duša prema Bogu – kazao je Sveti Otac.
Uspoređujući ukrasne odabire dvaju sklopova, upozorio je na novost romaničkih kipova čija je nakana bila vjernike odgajati „snažnim doimanjem“. Tu su ulogu posebice vršili crkveni portali, koji vrijeme i prostor svetoga razdvajaju od ostatka svakodnevice. U gotičkim katedralama naprotiv raznobojni vitraji privlače pogled, pretvarajući povijest spasenja – primijetio je Papa – u „silaženje svjetla“ koje obasjava narod. Osim toga, gotičke su se katedrale isticale po tome što je u njihovoj izgradnji sudjelovala cijela kršćanska i civilna zajednica; ponizni i moćni, neuki i učeni, jer su svi vjernici u toj zajedničkoj kući bili poučavani u vjeri. Gotička je skulptura od katedrala učinila „Kamenu bibliju“ – ustvrdio je Benedikt XVI.
U pozadini govora o katedralama zacijelo su Papine misli bile uperene na skori susret, u subotu 21. studenoga u Vatikanu, s nekoliko stotina najpoznatijih umjetnika iz cijeloga svijeta. Želio bih obnoviti – rekao je Papa – onaj prijedlog prijateljstva između duhovnosti i umjetnosti, koji su već ponudili Pavao VI. i Ivan Pavao II. Umjetnik koji je uvijek svjedočio susret između estetike i vjere, Marc Chagall, napisao je da su „slikari uvijek umakali svoj kist u obojenu abecedu Biblije. Kada vjera sreće umjetnost ostvaruje se duboko suglasje, jer jedna i druga mogu i žele govoriti o Bogu, čineći Nevidljivoga vidljivim – podsjetio je Sveti Otac.
Citirajući svetoga Augustina koji je govorio da u ljepoti prirode i stvorenja gleda odraz „nepromjenjive ljepote“ Stvoritelja, Papa je rekao da nas snaga romaničkoga sklopa i blještavilo gotičkih katedrala podsjećaju da je ljepota povlašteni i očaravajući put približavanja Božjem otajstvu. Draga braćo i sestre, neka nam Gospodin pomogne otkriti ljepotu kao jedan od najprivlačnijih i očaravajućih putova da sretnemo i ljubimo Gospodina. Na svršetku audijencije Papa je podsjetio kako se preksutra u Ujedinjenim narodima održava Svjetski dan molitve i akcije za djecu, u prigodi 20. obljetnice usvajanja Konvencije o pravima djeteta. Obraćajući se svoj djeci svijeta, a posebice onima koji trpe zbog nasilja, zloporaba, bolesti, ratova ili gladi, Papa je pozvao međunarodnu zajednicu da umnoži napore u pronalaženju prikladnoga odgovora na probleme djetinjstva. Neka se svi velikodušno zauzmu da se priznaju prava djece i uvijek poštuje njihovo dostojanstvo – potaknuo je Benedikt XVI.