Papa na otvaranju summita o prehrambenoj sigurnosti

Prvi korak u borbi protiv gladi i bijede je priznavanje transcendentalne vrednote osobe. Zemlja može hraniti sve svoje stanovnike – ustvrdio je Benedikt XVI. govoreći danas na otvaranju svjetskoga summita o prehrambenoj sigurnosti koji se održava u Rimu, u sjedištu agencije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo. Između ostalih na skupu su izlaganje pape Benedikta XVI. slušali Ban Ki-moon, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Jacques Diouf, glavni ravnatelj agencije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljodjelstvo, te talijanski premijer Silvio Berlusconi, kao predsjednik summita.
Obveza da se iskorijeni glad započinje obraćenjem srca, treba učinkovito izraziti zajedničko pripadništvo ljudskoj obitelji – kazao je Papa obraćajući se svim ljudima dobre volje. Glad je najokrutniji i najstvarniji znak siromaštva. Ne može se prihvaćati izobilje i rasipnost ako drama gladi poprima sve veće dimenzije – upozorio je Sveti Otac, ističući obvezu Crkve da riječima, djelima i solidarnim djelovanjem podupre sve napore kako bi se pobijedilo glad. Crkva se ne želi miješati u političke odluke; ona se, poštujući znanost i znanstvena postignuća, kao i razumne odluke kada su odgovorno nadahnute istinskim ljudskim vrednotama, pridružuje naporima da se iskorijeni glad. Potrebna nam je solidarnost ljubavlju nadahnuta – rekao je Papa – bez oklijevanja i kompromisa. Ta se solidarnost povjerava tehnici, zakonima i ustanovama, ali ona ne smije isključiti vjersku dimenziju, s njezinom moćnom duhovnom snagom i promocijom ljudske osobe. Priznavanje transcendentalne vrijednosti svakoga muškaraca i žene ostaje prvi korak u poticanju obraćenja srca koje može poduprijeti zauzimanje u iskorjenjivanju bijede, gladi i siromaštva u svim njihovim oblicima – upozorio je Sveti Otac.
Govoreći o gladi u svijetu, Papa je istaknuo kako se prije svega „potvrđuje činjenica da zemlja može hraniti sve svoje stanovnike“. To je dokaz kako ne postoji uzročni odnos između rasta stanovništva i gladi, a to također potvrđuje „žalosno uništavanje prehrambenih proizvoda“ radi ekonomske dobiti. U tome se kontekstu valja suprotstaviti primjeni izvjesnih oblika potpora koje teško štete poljodjelstvu, poput zaštite prehrambenih sustava usmjerenih jedino na potrošnju i bez dugoročnih izgleda, te naročito egoizma, koji omogućuje špekulaciji prodor na žitno tržište, tako da se hranu izjednačuje s drugom robom – kazao je Papa.
Govoreći o međunarodnoj suradnji, rekao je kako ona mora „biti dosljedna s načelom supsidijarnosti“, jer cjeloviti ljudski razvoj zahtijeva odgovorne odluke svih kao i solidarno ponašanje kojemu nije cilj naknada u prirodnim ili ljudskim resursima. Međunarodna zajednica mora se osjećati suodgovornom za razvoj u siromašnim državama. U tom kontekstu suodgovornosti, svaka država ima pravo odrediti vlastiti gospodarski sustav, predviđajući načine za jamstvo slobodnoga odlučivanja i određivanja ciljeva. U tome vidiku suradnja mora postati učinkovito sredstvo, oslobođeno od obveza i interesa koji mogu progutati znatan dio resursa namijenjenih razvoju. Osim toga, važno je istaknuti da solidaran put za razvoj siromašnih država može također postati put rješavanja sadašnje globalne krize – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na opću situaciju u svijetu, Papa je rekao kako još postoji neujednačen razvoj između država i u samim državama. Takvo stanje naglašava „suprotstavljanje između siromaštva i bogatstva“. Osim toga postoji opasnost da se glad smatra „strukturalnom“, sastavnicom društveno-političke stvarnosti nerazvijenih država, a to nije ispravno niti je istinito. Da se pobijedi glad osnovno je preispitati shvaćanja i načela koja su se dosada primjenjivala u međunarodnim odnosima. Što može usmjeriti pozornost i posljedično djelovanje država prema potrebama ljudi? – zapitao se Sveti Otac. Odgovor treba tražiti u načelima koji nadahnjuju suradnju, a ne u njezinom djelatnom ustroju: od svakoga naroda i svake države može se zahtijevati solidarnost jedino u ime zajedničkog pripadništva općoj ljudskoj obitelji, potičući istinsko prihvaćanje utemeljeno na ljubavi. Premda solidarnost nadahnuta ljubavlju nadmašuje pravednost, ona ipak nikada ne isključuje pravednost. Ne mogu drugome dati od svoga, ako mu prije svega ne dam ono što mu po pravdi pripada – podsjetio je Benedikt XVI.
Ako se želi iskorijeniti glad, onda međunarodno djelovanje mora poticati uravnotežen, održiv gospodarski rast i političku stabilnost, tražiti nove etičke, pravne i gospodarske kriterije, kadre nadahnuti suradnju u uspostavljanju ravnomjernoga odnosa između različito razvijenih država. To bi, osim smanjivanja postojećeg jaza, pridonijelo da se svaki narod osjeća protagonistom – kazao je Papa te podsjetio na načela „naravnoga zakona“ koja moraju nadahnjivati odluke i smjernice u političkome, pravnom i gospodarskom ustroju međunarodnoga života, pri tome je pozvao da se međunarodnome tržištu omogući pristup proizvodima iz siromašnih područja.
Da se ti ciljevi ostvare – istaknuo je Sveti Otac – moraju se pravila međunarodnoga tržišta osloboditi od logike dobiti radi dobiti, usmjeriti ih u korist gospodarske inicijative manje razvijenih država koje će se, raspolažući većim dohotkom, brže osamostaliti, a to je preduvjet prehrambene sigurnosti. Pri tome se – upozorio je Benedikt XVI. – ne smije zaboraviti pravo na pristup pitkoj vodi za sve. Tako se sveti Otac dodirnuo odnosa između razvoja i očuvanja okoliša. Očuvanje okoliša je za države i međunarodne organizacije izazov „da se jamči skladan razvoj, koji poštuje Božji stvoriteljski plan, kadar štiti planet. Papa je potaknuo na dublje proučavanje klimatskih promjena. Norme, zakonodavstva, razvojni nacrti i ulaganja nisu dostatni, treba mijenjati osobne i zajedničke načine života u potrošnji i stvarnim potrebama, a iznad svega treba poštovati moralnu obvezu da se u ljudskom djelovanju razlučuje dobro od zla kako bi se otkrile veze zajedništva osoba sa stvorenim – zaključio je Benedikt XVI.