Završen studijski tjedan o astrobiologiji

Studijski tjedan o astrobiologiji, koji je organizirala Papinska akademija znanosti i Vatikanska zvjezdarnica, pokazao se važnom prigodom za znanstvenike različitih disciplina – rekao je otac José Funes, ravnatelj Vatikanske zvjezdarnice, na konferenciji za tisak održanoj u utorak, 10. studenog, u Tiskovnome uredu Svete Stolice, povodom svršetka studijskoga tjedna. Astrobiologija proučava odnos između života i svemira. Glavna područja na koja se usmjerava taj pogled na svemir jesu: početak života, njegovi izgledi za budućnost, i eventualna prisutnost oblika života na drugim planetima.
Govoreći o sadašnjim vidicima astrobiologije, profesor Jonathan Lunine, iz Odjela za fiziku rimskoga sveučilišta Tor Vergata, napomenuo je kako se ne može reći da smo jako blizu otkrivanja drugih oblika života, jer bi se to – prema profesorovim riječima – moglo dogoditi za deset ili stotinu godina, a možda i nikada. Bit će jako teško odrediti na kojem će planetu biti života, ili pak možda samo mogućnosti da primi život.
Astrobiologija se temelji na multidisciplinarnome pristupu koji obuhvaća astronomiju, kozmologiju, biologiju, kemiju, geologiju i fiziku – dodao je otac José Funes, te pojasnio kako pitanja o početku života imaju filozofske i teološke veze, ali se ovaj studijski tjedan usredotočio ponajviše na znanstvene vidike. Što bi se dogodilo kad bi se čovjek susreo s oblicima izvanzemaljskoga života? Čovječanstvu bi se dogodilo ono što se dogodilo kada su se Europljani susreli s drugim narodima – rekao je otac Funes. Možemo zamisliti što su ljudi rođeni u Americi mogli misliti u trenutku kada su se susreli s Europljanima. Bio bi to i susret kulturâ i civilizacije. Ali, još nije došao trenutak za senzacionalističke vijesti – dodao je otac Funes. Ne možemo dati veliku vijest i reći da smo otkrili život u svemiru. Potrebno je dati mogućnosti znanstvenicima da nastave sa svojim istraživanjima kroz koja možemo puno toga naučiti – istaknuo je otac Funes.
Osvrnuvši se na neprocjenjivu znanstvenu baštinu, profesor Chris Impey, iz Odjela za astronomiju Sveučilišta u Arizoni, istaknuo je kako je prije 400 godina Galileo Galilei promijenio pogled na odnos čovjeka prema svemiru. U posljednjih su 15 godina – dodao je – tehnološke novosti dovele do otkrića više od 400 planeta izvan sunčeva sustava. Stoga je vjerojatno da na Mliječnoj stazi postoji više mjesta na kojima je život moguć.