Papa primio vjerodajnice novoga bugarskoga veleposlanika

Pad Berlinskoga zida, koji je prije dvadeset godina omogućio Bugarskoj da krene demokratskim putem, završenim prije dvije godine ulaskom u Europsku uniju, ne treba smetnuti s uma da se jedinstvo između europskih država mora temeljiti na od kršćanstva naslijeđenim vrednotama poštivanja prava i solidarnosti – ustvrdio je Benedikt XVI. govoreći Nikoli Kaludovom, novom bugarskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, čije je vjerodajnice primio na dopodnevnoj audijenciji u Vatikanu.
Od uklanjanja željezne zavjese koju je simbolizirao Berlinski zid, do ulaska u ustanove ujedinjenje Europe, osamnaest je godina dakle trebalo postkomunističkoj Bugarskoj da ispiše svoju nedavnu povijest. Papa je priznao i pohvalio napore uložene u pristupanje Europskoj uniji, ističući da „ u procesu europske izgradnje“ ni jedan narod ne treba žrtvovati „svoj kulturni identitet“, naprotiv svojim identitetom mora „obogati cijelu zajednicu“.
U slučaju Bugarske, drevno kršćansko nasljeđe treba utrošiti za sadašnjost i budućnost – ustvrdio je Benedikt XVI. Riznica vrednota i uvjerenja mora potaknuti Bugarsku kao i druge europske države „da stvori uvjete za uspjeh globalizacije“, čak i izvan kontinentalnih granica. Da se globalizaciju može pozitivno živjeti, ona mora koristiti cjelovitom čovjeku i svim ljudima – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući kako je to načelo snažno želio istaknuti u svojoj nedavnoj enciklici 'Ljubav u istini'. Bitno je da opravdano žuđeni razvoj ne bude samo gospodarski, nego mora voditi računa o cjelovitoj ljudskoj osobi. Čovjekova mjera nije u njegovu posjedovanju – istaknuo je Papa – nego u razvoju njegova bića prema mogućnostima koje skriva narav.
Istinski razvoj čovjeka i društva „neophodno mora uključiti duhovnu i etičku dimenziju, koja se očituje u prihvaćanju od svih javnih djelatnika velike moralne obveze da nesebično i učinkovito obavljaju povjerenu im vlast. Kršćanska kultura duboko prožima vaš narod, ona nije samo povijesno blago koje valja sačuvati, nego je obećavajuće jamstvo za budućnost jer čuva čovjeka od napasti da zaboravi svoju veličinu i jedinstvo ljudsko roda kao i zahtjeve solidarnosti koje ono uključuje – kazao je Benedikt XVI.
Podsjećajući na „dobre odnose“ između Bugarske i Svete Stolice, čemu je svojim posjetom Bugarskoj 2002. godine uvelike pridonio papa Ivana Pavao II. Papa je poželio da se ojačaju i prošire temelji dobroga odnosa, a zajamčio je kako Crkva u Bugarskoj sa svojim strukturama „namjerava djelovati na dobrobit čitavoga stanovništva“, u znaku dijaloga između brojnih vjerskih zajednica u državi. Taj dijalog, da bi bio iskren i poticajan, zahtijeva uzajamno poznavanje i poštovanje što javna vlast može znatno olakšati poštivanjem raznih duhovnih obitelji. Katolička zajednica želi biti velikodušno otvorena svima i sa svima raditi, odvažno se zauzimati tijesno surađujući sa svim građanima dobre volje da na svim razinama svjedoči dostojanstvo koje je Bog zapisao u ljudskom biću – zaključio je Benedikt XVI.