U Vatikanu otvorena izložba o isusovcu Mateju Ricciju
“Na rubovima povijesti. Otac Matteo Ricci (1552-1610) između Rima i Pekinga“ tema
je izložbe predstavljene 28. listopada u Tiskovnome uredu Svete Stolice, u prigodi
četiristote obljetnice preminuća isusovačkoga misionara. Petodijelna izložba, pripremljena
u krilu Karlo Veliki u Vatikanu, bit će otvorena do 24. siječnja 2010. Na predstavljanju
izložbe prisustvovao je biskup Macerate-Tolentina-Recanatija-Cignolia-Treie, msgr.
Claudio Giuliodori. On je poželio ubrzanje procesa za kanonizaciju oca Riccija, koji
je krenuo iz Macerate, i ostao „Kinez među Kinezima“ sve do smrti. Osvrnuvši se
na postavljanje izložbe u razgovoru za našu radio postaju Antonio Paolucci, ravnatelj
Vatikanskih muzeja i također i izložbe, rekao je kako je Pierlugi Pizzi, uređivač
i scenograf, igrom boja: svjetlom modrom koja simbolizira Europu i crvenom koja predstavlja
Kinu, želio opisati stari i novi svijet Mateja Riccija. Dva se dakle svijeta sučeljavaju
a njihova poveznica je upravo Matej Ricci u razdoblju od 1580. do 1610. godine – istaknuo
je profesor Paolucci. Govoreći o petom odjelu izložbe, nasljedstvu i inkulturaciji,
rekao je kako je bila potrebna komunistička i ateistička zemlja poput današnje Kine
da se istakne uloga oca Riccija. Današnja naime Kina oca Riccija smatra jednim od
utemeljitelja kineske civilizacije. U pekinškoj svečanoj dvorani kineske vlade „Centar
millenium“, na jednoj je višebojnoj mramornoj ploči ispisana kineska povijest. Na
toj su ploči sva kineska imena osim Marka Pola i oca Mateja Riccija, a to je jasan
dokaz tko je otac Ricci za Kineze - primijetio je profesor. Govoreći pak o liku
oca Riccija rekao je kako je on odavno dokazao da se ulazeći u dodir s novom kulturom
treba prepustiti da te ta kultura obuzme, da usvojiš duh naroda koji te ugošćuje.
Ricci dokazuje zavodljivu moć kulture, jer on ne ide u Kinu da propovijeda kršćanstvo,
to čini usputno. On u Kinu donosi zapadnu kulturu, donosi zapadnu znanstvenu i tehnološku
modernost kojom zavodi narod i carski dvor. A na upit koja ga izložena slika naviše
podsjeća na oca Riccija, rekao je da je to zemljovid Kine. Otac Ricci je jako vješto
kineskome caru predstavio azijsku zemlju i učinio da shvati kako osim Kine postoje
i druge države i kontinenti. To je kineska kultura jako teško prihvaćala, a u tome
je uspio otac Ricci. On znanstvenim radom unosi nešto novo i uspijeva da se to prihvati
– zaključio je Paolucci.