O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije uputilo je priopćenje s XXXIX. plenarnog
zasjedanju HBK, koje je pod predsjedanjem đakovačko-osječkoga nadbiskupa dr. Marina
Srakića, od 20. do 22. listopada, održano u Dubrovniku. Biskupi su razgovarali o procesu
pristupa Hrvatske Europskoj uniji ističući kako među ljudima treba čuvati svijest
o dostojanstvu, vlastitoj vrijednosti i identitetu, jer jedino na taj način možemo
tu zajednicu naroda obogatiti svojim ulaskom – navodi se u priopćenju. Polazeći
od općeg društvenog stanja, biskupi su također analizirali situaciju vjernika u pluralnom
društvu koje je bitno označeno permisivnošću. Nadbiskup Srakić je istaknuo kako danas
mnogi smatraju da naše vrijeme prolazi razdoblje moralnog srozavanja, sličnoga onom
u doba grčko-rimske dekadencije. To moralno srozavanje očituje se u prvom redu kao
kvantitativno povećanje zla, kao „permisivni“ karakter društva u kojemu se zlo smatra
nečim normalnim i u kojemu se donose i tzv. „permisivni zakoni“. Tako pod utjecajem
doktrinarnog i praktičnog ateizma dolazi do demoralizacije samih načela, što je u
stvari uzrok krize suvremenoga svijeta – istaknuo je predsjednik HBK. Kao posljedica
permisivnosti stvara se diktatura relativizma u kojoj se čini da je sve dopušteno
i da ne postoje nikakva objektivna mjerila. Današnje društvo dopušta mnogo toga što
se do sada zabranjivalo te nastoji proširiti područje tolerancije, osobito na područje
moralnih ponašanja i društvenih odnosa. Međutim, zakoni koji se donose ipak nemaju
svoj zadnji korijen u autoritetu naroda i njegovih predstavnika, već u snazi naravnog
i božanskog zakona. U tome smislu, apsolutne vrednote kao život ili vlasništvo, ne
mogu biti predmet političke igre glasovanja – poručili su hrvatski biskupi. U ozračju
permisivnosti samo je po sebi razumljivo da pokušaji kojima se nastoji zaustaviti
socijalna zla padaju u prazno. Pokvarenost proširena u javnoj upravi, komercijalne
prijevare, zloupotrebe političke vlasti i druga zla cvjetaju na tlu permisivnosti
i gotovo da nema područja javnoga života na kojemu se ne očituju njezine zlokobne
posljedice. Sagledavajući to stanje, nije teško zaključiti kako je ono uvjetovano
praktičnim ateizmom i religioznom indiferentnošću. Crkva u toj i takvoj situaciji
uvijek ponovno ističe nadu koja je u Isusu Kristu – koji je umro da svijet oslobodi
od vlasti grijeha i propasti. On je upravo izvor sigurnosti i spasenja čovjeka i svijeta.
„Nema, uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (Dj
4, 12) – poruka je hrvatskih biskupa s njihova XXXIX. plenarnog zasjedanja. „Mons.
Josip Uhač, apostolski nuncij i tajnik Rimske kongregacije za evangelizaciju naroda,
svojim je životom ostavio duboki trag ne samo u mjesnoj i općoj Crkvi, nego i pri
stvaranju Hrvatske“ – istaknuo je to riječki nadbiskup Ivan Devčić 28. listopada u
Nadbiskupskome domu u Rijeci, na predstavljanju zbornika u kojemu su sabrana izlaganja
sa Studijskih dana održanih u rujnu 2004. godine, a u povodu 80. obljetnice rođenja
mons. Josipa Uhača. Poznate su njegove velike zasluge u lobiranju u vatikanskoj i
njemačkoj diplomaciji za međunarodno priznanje samostalne hrvatske države. Uz njegovo
diplomatsko djelovanje, zaslužan je i za realizaciju prvoga posjeta Ivana Pavla II.
Hrvatskoj i osnivanje Apostolske nuncijature u Zagrebu. Nadbiskup Devčić je podsjetio
kako je mons. Uhač trebao biti imenovan kardinalom, no preminuo je baš na dan proglašenja,
18. siječnja 1998. godine. Nekoliko sati kasnije, Ivan Pavao II. pročitao je popis
novih kardinala, na kojemu je bilo upisano i ime mons. Uhača, ali nije moglo biti
pročitano. „Zbog sjećanja na toga velikog čovjeka rodom iz Brseča, bilo je potrebno
održati Studijske dane. Sada je izašao i zbornik koji može biti nadahnuće ne samo
svećenicima i vjernicima, nego i svima koji vode brigu za hrvatsku državu“ – zaključio
je nadbiskup Devčić.