Pozivom kršćanima da ponude uvjerljivo svjedočanstvo odgovornosti za očuvanje stvorenoga
i dirljivim sjećanjem na uragan Katrina prožeta je poruka pape Benedikta XVI. koju
je jučer uputo ekumenskom carigradskom patrijarhu Bartolomeju I. za otvaranja Simpozija
'Religija, zanost i okoliš', koji se u New Orleansu održava na temu „Uspostaviti ravnotežu:
velika rijeka Mississippi“. Poruku je pročitao nadbiskup New Orleansa Gregory Michel
Aymond, a nakon čitanja poruke nazočnima se obratio ekumenski carigradski patrijarh.
Kršćani su pozvani da se ujedine u pružanju uvjerljivoga svjedočanstva svijetu
o odgovornosti za očuvanje stvorenoga i na svaku moguću suradnju kako bi osigurali
da naša Zemlja može netaknutim očuvati ono što joj je Bog dao: veličanstvenost, ljepotu
i velikodušnost. Tim je riječima Sveti Otac želio pozdraviti Bartolomeja I. i 150
sudionika na 8. simpoziju 'Religija, zanosnost i okoliš', posvećenom rijeci Mississippi.
Rješenje ekoloških kriza u naše doba od naših suvremenika nužno zahtijeva duboku promjenu
– kazao je Benedikt XVI., ističući da dijeli mišljenje patrijarha Bartolomeja I. „da
su žurni problemi, koji se odnose na skrb i zaštitu okoliša“, a dodiruju politička,
gospodarska, tehnička i znanstvena pitanja, ipak u biti etičke naravi. Citirajući
encikliku Ljubav u istini, Papa je podsjetio da je priroda prioritet za sve, a kao
temelju našega života, prema njoj se treba odgovorno i s poštovanjem postupati. Čisto
gospodarsko i tehnološko shvaćanje napretka neizbježno će prouzročiti „negativne posljedice“
za pojedince, ljude i samu prirodu. Istinski ljudski razvoj – istaknuo je Benedikt
XVI. – poziva na pravednost između naraštaja i na solidarnost s muškarcima i ženama
budućnosti, koji također imaju pravo uživati dobra koja priroda, prema Božjem naumu,
svima u izobilju daje. Simpozij o rijeci Mississipi podsjeća nas – stoji nadalje u
poruci – na ono što se u New Orleansu i u okolici dogodilo 29. kolovoza s prolazom
pustošećeg uragana 'Katrina': moje su misli i moje molitve sa svima onima, naročito
siromašnima – istaknuo je Papa – koji su podnijeli patnju, žrtvu i preseljavanja kao
i sa svima koji su zauzeti u strpljivom radu ponovne gradnje i obnavljanja. Na Papinu
primjedbu kako su danas veliki riječni sustavi na svakome kontinentu izloženi ozbiljnim
prijetnjama, ponajčešće zbog ljudskog djelovanja i odluka, Bartolomej I. je nadodao
kako smo svi odgovorni za sutrašnjicu. Jer svaka odluka, osobna ili zajednička, utječe
na budućnost planeta – zaključio je ekumenski carigradski patrijarh. U New
Orleansu je 21. listopada započeo drugi dio znanstvenoga simpozija organizacije
„Religija, znanost i okoliš“ posvećenog Mississippiju. Bartolomej I.,carigradski ekumenski
patrijarh, dočekao je 150 sudionika Simpozija, na kojemu također sudjeluju kardinal
Theodore McCarrick, umirovljeni nadbiskup Washingtona, i nadbiskup New Orleansa Gregory
Michael Aymond. Neki su od izaslanika, pristiglih u Louisianu, također sudjelovali
na prvom djelu skupa u Memphisu, gdje su znanstvenici, ambijentalisti i novinari posjetili
Nacionalni muzej građanskih prava, posvećen Martinu Lutheru Kingu, vođi pokreta za
prava Afroamerikanaca i simbolu zauzimanja za mir u Sjedinjenim Državama i svijetu,
koji je 4. travnja 1968. godine poginuo u atentatu. Velečasni Billy Kyles, koji je
4. travnja 1968. godine bio uz Marina Luthera Kinga i jedini je očevidac događaja,
uglednim je posjetiteljima bio domaćin u muzeju. Govoreći o svome sjećanju na
Marina Luthera Kinga za našu radio postaju istaknuo je kako se Martin Luther King
jako puno zauzimao za siromašne. Prije nego je ubijen pripremao je „kampanju za siromašne“,
pripremu je obustavio radi odlaska u Memphis kako bi pomogao djelatnicima gradske
čistoće, manje obrazovanima i jako siromašnim osobama. Napustio je sve samo da njima
pomogne – istaknuo je velečasni Kyles. Govoreći pak o Americi prije 41 godinu,
rekao je kako je bila novorođena zemlja, jako mlada, nastojala je činiti ono što je
pravedno, ali jedan njezin dio nije namjeravao činiti pravdu, ostali su privrženi
starim sustavima... ipak učinili smo nevjerojatne napretke, unatoč ratu u Vijetnamu
i pobunama na sveučilištima i školama. S vremenom smo se oslobodili od zakonskoga
ugnjetavanja. Po zakonu sam završio u zatvoru jer sam sjedio u prvom redu u autobusu.
No, oslobodili smo se toga. Tako se postupalo prije 60 godina. To nije tako davno.
Učinili smo velike iskorake: po zakonu moju pređi nisu smjeli ići u školu. Ako su
ih bijelci učili čitati, imali su ozbiljnih problema. Iako smo se prije 150 godina
bili oslobodili od ropstva, ipak u to vrijeme po zakonu nismo mogli učiti čitati,
a imali smo savezne sudce, suce Vrhovnoga suda, senatore, kongresmene, sve se to zbilo
u roku od 150 godina. Mislim da je to značajno premda nam preostaje još posla, a ima
i osoba koje na tome rade. I ja činim najbolje što mogu – ustvrdio je velečasni Kyles. Odgovarajući
na upit o važnosti poruke Martina Luthera Kinga rekao je kako nas on poziva da sanjamo,
a mi sanjamo. Sanjali smo crnca predsjednika u Bijeloj kući. Nemojte dakle odustati
od svojih snova. King nam također poručuje da budemo odgovorni, da se brinemo za svoje
gradske četvrti, za bližnje, da očitujemo ljubav koja može srušiti zidove podjela,
koja može dovesti do skladnoga života među ljudima. Zanimljivo je da se njegovi najžešći
kritičari sada rado sjećaju njegovih riječi, a dok je bio živ izbjegavali su ga. Ali
to je svojstvo istine: ona se ne mijenja, uvijek je ista. A ako shvatiš istinu, ostaješ
čvrsto vezan uz nju, ne prestaješ tražiti njezine predivne prigode koje ti nudi, a
bit ćeš privlačan za ljude i nadahnjivat ćeš mlade – zaključio je velečasni Kyles.