Papa proglasio pet novih svetaca

Crkva je dobila pet novih svetaca, koje je papa Benedikt XVI. proglasio u nedjelju, 11. listopada, tijekom svečane Svete Mise na kojoj su bili nazočni belgijski kralj Albert II. i kraljica Paola, te francuski premijer François Fillon sa suprugom. Među novim su svecima, naime, belgijski misionar otac Josef Daamian de Veuster i francuska redovnica Marija od Križa Jugan, djevica, utemeljiteljica Kongregacije Malih sestara siromaha. Među ostalom se trojicom nalazi poljski biskup Zygmunt Szczesny Feliński, utemeljitelj Kongregacije sestara franjevki Marijine obitelji, te Španjolci Francisco Coll y Guitart, svećenik Reda propovjednika, utemeljitelj Kongregacije sestara dominikanki od Naviještenja Blažene Djevice Marije; i Rafael Arnáiz Barón, redovnik cistercitskoga Reda strogoga obdržavanja.
Najpoznatije ime među novim svecima jest ime oca Damiana De Veustera, svećenika Kongregacije Presvetoga Srca Isusova i Marijina i stalnoga klanjanja Presvetome Oltarskom Sakramentu, koji je živio u XIX. stoljeću, a bio je apostol gubavaca. Osvrnuvši se na njegov svijetli lik u razgovoru za našu radio postaju, nadbiskup Angelo Amato, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, podsjetio je kako su tog svećenika poglavari poslali u misije na Havaje, gdje se on dragovoljno ponudio raditi među gubavcima na otoku Molokai. U to su vrijeme gubavci bili potpuno odbačeni od društva, i živjeli su zatočeni na osamljenome dijelu otoka. Odmah je započeo svoje poslanje perući bolesne, previjajući im rane, i tješeći ih, te pokapajući mrtve. Osim toga, izgradio im je ugodne kućice za smještaj, doveo pitku vodu s obližnjih planina, izgradio dvije bolnice i dva sirotišta, te ih naučio obrađivati zemlju. Zbog njegove su se izvanredne ljubavi umnožila obraćenja. Nakon 11 godina suživota s gubavcima, otac Damiano je otkrio da je i on obolio od te bolesti – rekao je nadalje nadbiskup. Preminuo je 15. travnja 1889., u dobi od 49 godina života. Ponašajući se poput Isusa u prihvatu i liječenju gubavaca, uzor je kršćanskim misionarima, ali i veliki dobročinitelj čovječanstva. U njemu je Božju ljubav pratila praktična ljubav prema gubavcima, koji još uvijek spadaju u dio čovječanstva koji je najviše isključen iz društva – kazao je na koncu nadbiskup Amato.
Osvrnuvši se potom na još jedan veliki lik evanđeoske ljubavi, na francusku redovnicu Mariju od Križa, u svijetu Jeanne Jugan, nadbiskup ju je usporedio s Majkom Terezijom iz Calcutte. Još je za života nazivana majkom siromaha – dodao je nadbiskup. Kao mlada djevojka prihvaćala je i služila siromašnim i napuštenim starim osobama, a uz pomoć drugih djevojaka ustanovila je Kongregaciju Malih sestara siromaha, te uzela ime sestra Marija od Križa. Godine 1845. Francuska joj je akademija dodijelila nagradu Montyon, koja se daje francuskome građaninu koji se odlikuje kreposnim djelima. Njezin se dobrotvorni rad proširio po Europi, i izvan nje. Preminula je u dobi od 87 godina, ostavljajući iza sebe kongregaciju s više od 2000 redovnica – napomenuo je nadbiskup.
Iz Francuske odlazimo u Poljsku, koja slavi kanonizaciju biskupa Felińskog. Zygmunt Szczesny Feliński, rođen je 1822. godine u plemićkoj obitelji. S 14 se godina, ispred slike Naviještenja, zavjetovao na doživotnu čistoću. Nakon što je zaređen za svećenika, ustanovio je sklonište za siromašne i Kongregaciju Marijine obitelji. Papa Pio XI. ga je 1862. godine imenovao varšavskim nadbiskupom metropolitom. Glavni je poljski grad u to vrijeme proživljavao teške trenutke. Četiri mjeseca prije toga, ruske su vlasti zatvorile sve crkve. Međutim, slijedeći upute Svete Stolice, novi je biskup ponovno posvetio katedralu i otvorio sve crkve. Tijekom 16 mjeseci, koliko je bio na čelu biskupije, posvetio se vjerskoj i moralnoj obnovi naroda. Posebice je ojačao zajedništvo poljskih biskupa sa Svetim Ocem, te se pred ruskim vlastima hrabro posvetio zaštiti slobode Crkve. Zbog toga je bio deportiran u Rusiju i prognan u Jaroslavlj na Volgi. Smrt ga je zatekla u Krakowu, gdje je bio u prolazu, te je preminuo na glasu svetosti, 11. rujna 1895. godine – napomenuo je nadbiskup Amato.
Druga su dvojica novih svetaca Španjolci. Francisco Coll y Guitart je dominikanac, utemeljitelj Sestara dominikanki od Naviještenja, rođen 1812. godine. Živeći u razdoblju koje je bilo vrlo kritično za Katoličku Crkvu u Španjolskoj, posvetio se propovijedanju i širenju molitve Svete Krunice. Utemeljio je žensku redovničku zajednicu kako bi se one brinule o potrebitim djevojčicama, te im pružile obrazovanje i mogućnost nasljedovanja njihova zvanja. Drugi je svetac Rafael Arnaiz Baron, rođen 1911. godine, oblat cistercitskoga Reda strogoga obdržavanja. Kao ljubitelj umjetnosti, upisao se u Višu školu za arhitekturu. Međutim, privučen monaškim životom, s 22 godine povlači se u samostan. Preminuo je zbog dijabetičke kome, u dobi od 27 godina. Fra Rafael nam ostavlja živi spomen na ponizno i nasmiješeno herojstvo. Bio je bogat i nadaren mladić, koji se, privučen Isusovim križem, žrtvovao za otkupljenje svijeta, koje vodi i podupire Marija, Majka Božja – rekao je nadbiskup Amato.