Opća je Crkva obogaćena s pet novih svetaca koje je papa Benedikt XVI. proglasio u
nedjelju,11. studenog, tijekom svečane Svete Mise, koju je predvodio u Bazilici
svetoga Petra, za kanonizaciju blaženih Zygmunta Szczesnyja Felińskoga, Francisca
Colla y Guitarta,Josefa Daamiana de Veustera, Rafaela Arnáiza Baróna, i Marije
od Križa Jugan. Tko prihvati dar svetosti, taj odluči ići protiv struje živeći prema
Evanđelju – istaknuo je Papa. U podnevnome je nagovoru Sveti Otac molio da svijet
nikada više ne doživi tragediju nuklearnoga napada. Dođi i slijedi me!, Isusov
je poziv. Eto kršćanskoga poziva koji izvire iz Gospodinova prijedloga ljubavi, i
koji se može ostvariti samo zahvaljujući našem odgovoru ljubavi – pojasnio je Sveti
Otac. Sveci prihvaćaju taj zahtjevni poziv, i poniznom poslušnošću nasljeduju raspetoga
i uskrsloga Krista. Njihova savršenost, u logici vjere koja je ljudski ponekad nerazumljiva,
sastoji se u tome da ne stavljaju više sebe u središte, nego odluče ići protiv struje
živeći prema Evanđelju – istaknuo je Papa. Tako je učinilo ovih petero novih svetaca.
Zygmunt Szczesny Feliński, varšavski nadbiskup, svjedok vjere i pastoralne ljubavi,
živio je u vrlo teškim vremenima za narod i Crkvu u Poljskoj. Godine 1863. je izgnan,
te je dvadeset godina proveo u Sibiru, i nije se više mogao vratiti u svoju biskupiju.
Postojano je bilo njegovo pouzdanje u Božju providnost, zazivajući Boga, ne da nas
zaštiti od nevoljâ i brigâ ovoga svijeta, nego da umnoži vjeru u našim srcima. Njegovo
darivanje sebe Bogu i ljudima, puno pouzdanja i ljubavi, danas postaje sjajan primjer
za cijelu Crkvu – istaknuo je Papa. Tako je bilo i sa španjolskim svećenikom Collom
y Guitartom, utemeljiteljem Kongregacije sestara dominikanki od Naviještenja Blažene
Djevice Marije, koji je, kako bi djeci i mladima pružio cjeloviti odgoj, trpio zbog
protucrkvenih zakona toga doba u njegovoj zemlji, koji su ga primorali da napusti
samostan, iako je cijeloga života ostao vjeran svojim zavjetima. Njegova je posebna
ljubav bila propovijedanje, uglavnom putujući i slijedeći oblik 'pučkih misija', s
ciljem naviještanja i oživljavanja Riječi Božje u narodu i kod građana Katalonije,
te pomažući tako ljudima ostvariti intimni susret s Njime – napomenuo je Sveti Otac.
Belgijski misionar među isključenima iz društva na Havajima bio je Damiaan de
Veuster, redovnik Kongregacije Presvetoga Srca Isusova i Marijina, koji je također
živio u drugoj polovici XIX. stoljeća. On nije bez straha i odbojnosti odlučio otići
na otok Molokai, te služiti gubavcima koji su tamo živjeli napušteni od svih. Tako
se izložio bolesti od koje su oni bolovali, ali s njima se osjećao kao kod kuće. On
nas poziva otvoriti oči pred gubom koja izobličava čovječnost naše braće, koja danas
od nas, više od velikodušnosti, traže ljubav naše ponizne nazočnosti – istaknuo je
Papa. Posebnom privlačnošću za mlade koje ne zadovoljavaju male stvari, i kada teže
punoj istini i neizrecivoj radosti koja se postiže Božjom ljubavlju, obilježen je
lik brata Rafaela Arnáiza Baróna, oblata Reda cistercita, koji je živio u prošlome
stoljeću. Bio je inteligentan mladić pun snage, iz dobro stojeće obitelji, a izabrao
je monaški život bolujući od dijabetesa sve do smrti sa samo 27 godina. Život ljubavi…
jedini je razlog za život, govorio je brat Rafael, te ustrajao ponavljajući kako sve
proizlazi od Božje ljubavi – naglasio je Sveti Otac. I na posljetku, Jeanne Jugan,
Marija od Križa, rođena 1792. u francuskoj Bretanji, utemeljila je Male sestre siromaha,
posvećene služenju siromašnim starijim osobama. Njezina karizma je aktualna i danas,
u vrijeme kada brojne stare osobe trpe zbog siromaštva i samoće, a koje su ponekad
napuštene i od vlastitih obitelji – rekao je Papa te poželio da nas svijetli primjeri
ovih petero svetaca vode u životu, kako bi on postao hvalospjev Božjoj ljubavi. Nakon
euharistijskoga slavlja i prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti se Otac obratio
tisućama vjernika okupljenih na Trgu svetoga Petra, te podsjetio na sljedeći Svjetski
dan odbacivanja bijede, i posebno pozdravio skupinu preživjelih u nuklearnome napadu
na Hirošimu i Nagasaki. Molim se za to da svijet više nikada ne bude svjedokom takvoga
masovnog uništavanja nedužnih ljudskih života – rekao je Sveti Otac te zazivajući
zagovor Djevice Marije istaknuo da je ona zvijezda koja usmjerava svaki put svetosti.