Na liturgijski spomen svetoga Vjenceslava, nacionalni blagdan u Čečkoj, na mjestu
mučeništva glavnoga zaštitnika češkoga naroda, u Staroj Boleslavi nedaleko od Praga,
Sveti je Otac dopodne pred više od 45 tisuća vjernika, ponajviše mladih, predvodio
svetu misu. Prije mise Papa se u bazilici posvećenoj svetome Vjenceslavu zadržao u
molitvi pred svečevim relikvijama, pozivajući sve da nasljeduju svetoga Vjenceslava
koji je dao svoj život da „uvijek i vjerno slijedi Krista“. Ističući kako je prolazna
moć svijeta i kako nanosi samo tugu, „jedino Krist dariva istinsku sreću koja ostaje
zauvijek“, kazao je Benedikt XVI. potom se zapitao je li još aktualna svetost u naše
vrijeme ili su poželjniji uspjeh i ljudska slava? Ti su ciljevi kratkotrajni kako
svjedoči prošlost – kazao je - koja je vidjela pad, čak i u ovoj zemlji, brojnih moćnika,
koji su se uzdigli do gotovo nedostižnih visina, a iznenada su ostali bez svoje moći.
Tko je nijekao i nastavlja nijekati Boga, a slijedom toga ne poštuje čovjeka, prividno
sretno živi i postiže materijalne uspjehe. No dovoljno je odstraniti površinsku koru
da se u tim osobama otkrije tuga i nezadovoljstvo. Jedino onaj tko u srcu čuva sveti
Božji strah također ima povjerenja u čovjeka i svoj život zalaže u izgradnju pravednijega
i bratskijeg svijeta – ustvrdio je Benedikt XVI. Govoreći o životu po vjeri istaknuo
je kako su danas potrebni vjerodostojni vjernici, spremni životom platiti širenje
kršćanskih ideala koje ispovijedaju. A to je uski put svetosti koji je pokazao Isus:
„Ako me netko želi slijediti, neka zaniječe samoga sebe, uzme svoj križ i ide za mnom.“
To je zasigurno tvrd govor, težak za prihvatiti i praktično živjeti, ali svjedočanstvo
svetaca i svetica jamči da je svima moguć, ako se pouzdaje i povjerava Kristu. Njihov
primjer ohrabruje one koji se nazivaju kršćanima da budu vjerodostojni, to jest dosljedni
s načelima vjere koju ispovijedaju. Nije dostatno izgledati dobri i pošteni, to treba
zaista biti. A dobar je i pošten onaj tko svojim ja ne pokriva Božje svjetlo, ne stavlja
sebe u prvi plan, nego omogućuje da se Bog očituje – pojasnio je Benedikt XVI. Govoreći
o životu svetoga Vjenceslava, vladara koji je kraljevstvo Božje više cijenio od zemaljske
moći, čiji se pogled nije skidao s Isusa Krista, koji je gradio crkve, pomagao siromašne,
štitio udovice, a nije podnosio nepravdu, rekao je da je bio 'nezgodan'. Na koncu
oprostio je bratu koji ga je usmrtio samo zato da dođe na prijestolje. Vjenceslav
je umro mučeničkom smrću poradi Krista. Zanimljivo je primijetiti da je brat Boleslav
uspio, ubivši ga, doći na praško prijestolje, ali kruna njegovih nasljednika nije
nosila njegovo ime, nego Vjenceslavovo kao svjedočanstvo da će prijestolje pravednoga
kralja u vječnosti ostati čvrsto – primijetio je Papa pozvavši sve da poput svetoga
Vjenceslava kroče na putu svetosti. Taj je put doista težak – dodao je – jer vjera
je uvijek izložena raznolikim izazovima, ali kada se prepustimo da nas privuče Bog
koji je Istina, onda nema kolebanja jer se kuša snaga njegove ljubavi – zaključio
je Benedikt XVI.