Središnja proslava svetkovine Gospe velikog hrvatskog zavjeta bila je u nedjelju 20.
rujna u Biskupiji kod Knina, jednom od četiri marijanska svetišta Šibenske biskupije.
Svečano misno slavlje i procesiju s Marijinim pralikom na ostacima starohrvatske bazilike
Sv. Marije predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Uz vjernike hrvatskog kraljevskog
grada Knina na slavlju je bilo hodočasnika iz cijele Šibenske biskupije. U uvodu
u slavlje kninski župnik i gvardijan samostana svetog Ante fra Petar Klarić vjernike
je upoznao s prošlosti svetišta u Biskupiji. Istaknuo je njegovu važnost u duhovnosti
vjernika katolika na kninskom prostoru. Svetište, unatoč tome što je kroz Drugi svjetski
i Domovinski rat bilo uništavano stoji kao simbol opstojnosti Hrvata. Naglasio je
i povezanost brojnih velikana sa svetištem. Naveo je primjer blaženog Alojzija Stepinca
koji je 1937. godine posvetio svetište i u proročkoj homiliji predvidio teške događaje
koji su uslijedili za Hrvate. Biskup Ivas u homiliji vjernicima je približio Mariju
pod križem. U Isusu Kristu na križu uspostavljen je novi savez s Bogom. Najgore što
se čovjeku može dogoditi je da razvrgne taj savez. U savez s Bogom čovjek je ušao
kroz sakrament krštenja. I Hrvati su od sedmog stoljeća ušli u taj veliki krsni savez.
Vjerujemo da je Gospa u tome sudjelovala i još uvijek sudjeluje kao majka i suotkupiteljica,
rekao je biskup Ivas. Danas Hrvate mnogi žele ponižavati na razne načine, a mnogi
zbog privrženosti Gospi koja nas i danas uči kako ne možemo bez križa preko kojeg
ulazimo u krsni savez s Bogom. Bez Kristova križa nemoguće je nositi osobni križ.
Mnogi se slome pod teretom svog križa kad ne računaju na Kristov križ. Ne možemo bez
Križa Kristova, to je naše kršćansko iskustvo kroz vjekove. Križ je ključ života jer
je to znak saveza s Bogom u ljubavi, a ljubav pobjeđuje poručuje nam Bog s križa i
iz uskrslog groba, kazao je biskup Ivas. U nastavku je naglasio kako bi danas
u Hrvatskoj neki htjeli križeve izbaciti iz javnosti u privatnost. Kažu da s križevima
naša država nije normalna, nije laička, nije sekularna, nije "bezbožna" kakva bi trebala
biti. Nadalje je biskup prokomentirao kako katolici u zemlji Hrvatskoj ne smiju ni
pomisliti, a kamo li izreći pitanje: "Da li bi sljedeći predsjednik ove države mogao
ili trebao biti katolik?", a da se ne otvori paljba svake vrste i iz svih oružja.
Ovdje želimo moliti svoju Gospu da mi kao ona stojimo dostojanstveno pred križem Kristovim,
da živimo svoj krsni savez. Križ neka nam bude uvijek i svijetlo i putokaz kroz sve
teškoće života, poručio je biskup Ivas brojnim vjernicima. Vjernici Hrvati iz
Belgije, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke sa svojim dušobrižnicima, te redovnicama
okupili su se u nedjelju, 20. rujna na tradicionalnom godišnjem hodočašću u svetištu
Djevice Siromaha u Banneuxu (Belgija). Nakon ispovijedi, koncelebrirano misno slavlje
predvodio je voditelj Hrvatske katoličke misije Moers fra Luka Šarčević. U propovijedi
je fra Šarčević istaknuo Mariju kao uzor svakom vjerniku, a napose siromahu. Nakon
mise uslijedio je tradicionalni blagoslov bolesnika. Hodočašće je završilo zajedničkim
Križnim putem. Hrvati tradicionalno hodočašte u Banneux od 1975. godine kada je otac
Drago Rogina preuzeo Hrvatsku katoličku misiju u Liegeu.