U ekonomiji se moraju potvrditi etička načela da nanovo oživi nada sa solidarnošću
U ekonomiji se moraju potvrditi etička načela da nanovo oživi nada sa solidarnošću
– rekao je Benedikt XVI. na današnjoj audijenciji obraćajući se sudionicima talijanskoga
skupa crkvenih savjetnika neposrednih poljoprivrednih proizvođača. Skup se održava
u Rimu na temu „Solidarnost - krila nade – etika i ekonomija danas“. Kardinal Tarcisio
Bertone, Papin državni tajnik, prije podne je u bazilici svetoga Petra svečanom misom
otvorio skup. Neka mir bude plod pravednoga dijeljenja plodova zemlje između svih
njezinih stanovnika – kazao je u homiliji Papin državni tajnik, podsjećajući na brojne
teškoće koje u naše vrijeme obilježavaju, ne samo u Italiji, poljoprivrednu djelatnost,
zbog široke pojave urbane industrijalizacije i napuštanja polja. Premda je istina
da se znanstvenim, industrijskim i tehnološkim napretkom mijenjaju mnoge stvari –
kazao je kardinal – ipak je za preživljavanje čovječanstva neophodno obrađivanje zemlje
kako bi se svima jamčila potrebna i zdrava hrana. Svjesna te činjenice, Crkva upozorava
na žurnost moralnoga obnavljanja solidarnosti, ne samo između država, nego i među
pojedincima, jer je Bog svima namijenio prirodu, a njezino iskorištavanje zahtijeva
našu osobnu odgovornost prema cijelome čovječanstvu, naročito prema siromašnima i
budućim naraštajima – ustvrdio je kardinal Bertone. Crkva dakle ne promiče samo
očuvanje zemlje, vode i zraka, što je Stvoritelj dao svima, nego se naročito zauzima
u zaštiti čovjeka od samouništenja. Uistinu, piše Sveti Otac u enciklici 'Ljubav u
istini', „Kada se u društvu poštuje ljudska ekologija, i okoliš od toga ima koristi.
Tako, ako nestane odnos stvorenja sa Stvoriteljem, materija se svodi na sebičan posjed,
čovjek biva zadnje mjerilo, a cilj življenja se svede na mučnu utrku za što većim
posjedovanjem – rekao je Benedikt XVI. na općoj audijenciji 26. kolovoza. Komentirajući
ulomak iz evanđelja o blaženstvima, kardinal je istaknuo važnost kršćanskoga svjedočenja
u području agrikulture, ipak – istaknuo je – nema lak život tko nastoji slijediti
evanđelje; tko se prilagođava ili slijedi svjetovni duh, pričinja se da uživa blagostanje
i uspjeh koji se jako brzo pokazuju prividnima i lažnima. Stoga je put koji Bog pokazuje
suprotan onome koji nam nudi svijet. Blaženi siromašni, govori Isus. Ali to blaženstvo
– pojasnio je kardinal – ne proizlazi iz žalosnih i nesigurnih životnih uvjeta, koje
svakako moramo nastojati poboljšati. Zaista nije ugodno biti siromašan, žalostan,
gladan i pogrđivan. Blaženstvo se sastoji u činjenici – pojasnio je kardinal – što
je Bog odlučio biti s onima koji prihvaćaju njegovu ljubav i u njoj vide svrhu svoga
života. Bog u našem životu je naše blaženstvo. Naša je obveza – zaključio je kardinal
– očitovati Božju ljubav, jedini pravi izvor bogatstva koje se ne kupuje na tržištima
svijeta, nego koje Bog besplatno daje onima koji se Njemu povjeravaju.