Crkva danas slavi liturgijski spomen svetoga Augustina, hiponskoga biskupa i crkvenoga
naučitelja. Autor je brojnih spisa, a uvrštava se među crkvene oce koji su najbolje
tumačili načela i kršćanske istine. Glasovite su njegove Ispovijesti, izvanredna autobiografija
u kojoj Afrički svetac opisuje svoj mukotrpni put prema obraćenju. Na Augustinovoj
se misli često nadahnjuje papa Benedikt XVI., a svoju doktorsku disertaciju pisao
je upravo o svetome biskupu. Svetoga Augustina nazivaju doktorom milosti je u
svojim spisima uspio protumačiti koliko Bog ljubi svoje stvorenje. Sveti Augustin,
nemiran čovjek pred pitanjima življenja, u brojnim je spisima opisao nađene odgovore.
Njegovo je traženje bilo veoma dugo, između filozofije i hereza, potom je odabrao
kršćanstvo u kojem je uspio pomiriti razum i vjeru, kako je rekao Benedikt XVI. govoreći
o svetome Augustinu u jednoj katehezi tijekom opće audijencije srijedom. Ove dvije
dimenzije, vjera i razum, ne treba razdvajati niti suprotstavljati, nego one trebaju
uvijek biti zajedno. Kao što sam sveti Augustin malo poslije svoga obraćenja govori
u djelu „Contra Academicos“, vjera i razum su dvije snage koje nas vode do spoznaje
– istaknuo je Sveti Otac na općoj audijenciji 30. siječnja 2008. godine. Papa
je u više navrata ustvrdio da ga očarava lik svetoga Augustina, a u svojim prvim enciklikama
nadahnjivao se na njegovoj misli. U prvoj enciklici 'Bog je ljubav' Papa rabi riječi
kojima se sveti Augustin obraćao svojim suvremenicima. I danas kao i u njegovo doba,
čovječanstvo treba upoznati i naročito živjeti ove dvije temeljne stvarnosti: Bog
je ljubav, a susret s njim je jedini odgovor na nemire našega srca. To je srce ispunjeno
nadom, možda još potamnjenom i nesvjesnom u brojnim našim suvremenicima, a koja za
nas kršćane već danas otvara budućnost, toliko da sveti Pavao napisa da smo u nadi
spašeni – kazao je Papa 27. veljače 2008. godine. Papa je u više navrata isticao
životni put filozofa iz Tagaste želeći pojasniti kako iskustvo jednoga sveca nije
daleko od iskustva svakoga pojedinca, te da životni put jednoga čovjeka ne svršava
u jednom temeljnom životnom odabiru. Sveti se Augustin nije smirio posvećujući se
Bogu i teologiji. U početku mu je bilo veoma teško, ali je shvatio da jedino živeći
za druge, a ne samo za osobnu kontemplaciju, može stvarno živjeti s Kristom i za Krista.
Naučio je, često s mukom, dan po dan, da plod svoje inteligencije stavi na raspolaganje
drugima, priopćivati priprostome narodu svoje shvaćanje i svoju vjeru – ustvrdio je
Sveti Otac 27. siječnja 2008. godine. Augustin je obavljao biskupsku službu u
današnjoj Annabi u Alžiru, gdje se posljednjih godina razvijaju brojni projekti za
očuvanje spomena na svetoga Augustina. Osvrnuvši se na spomenute projekte u razgovoru
za našu radio postaju Denis Fadda, profesor na francuskom sveučilištu u Perpignanu
i predsjednik udruge Francuska-Afrika, rekao je kako je bazilika svetoga Augustina
bila sagrađena tamo gdje je Augustin bio biskup. Ta je bazilika uvijek zanimala kršćane
i muslimane; muslimani su je uvijek pohađali, a pohađaju je i danas. Baziliku treba
restaurirati, a radovi će koštati oko tri milijuna eura – kazao je profesor Fadda.