Sestra Alojzija od Krista Kralja o ustanovljenju, karizmi i djelovanju reda bosonogih sestara Blažene Djevice Marije od gore Karmela u Hrvata i po svijetu

O ustanovljenju, karizmi i djelovanju reda bosonogih sestara Blažene Djevice Marije od gore Karmela u Hrvata i po cijelome svijetu za slušatelje našeg radija govori sestra Alojzija od Krista Kralja: Red bosonogih sestara Blažene Djevice Marije od gore KarmelaKolijevka Karmelskoga reda je gora Karmel u Svetoj Zemlji, po kojoj je i dobio ime. Riječ karmel na hebrejskome znači cvatući vrt, cvatući vinograd. Ova gora, opjevana u Sv. pismu zbog svoje ljepote i plodnosti, privlačila je pustinjake i postala je simbolom ljepote i plodnosti života onih koji se predaju Bogu u kontemplaciji, odričući se svega što ih na tome putu priječi, ponajprije samih sebe. Potaknuta željom za pustinjačkim, molitvenim i pokorničkim životom jedna grupa hodočasnika iz Europe nastanila se u 12 st. na gori Karmelu, kraj Ilijinog izvora oko kapele Majke Božje. Red je od samih početaka posvećen Mariji. O životnoj povezanosti s njom svjedoči i sam njegov naziv: Red Blažene Djevice Marije od gore Karmela. Pravilo za karmelićane sastavio je sv. Albert, jeruzalemski patrijarha 1209. godine.
U prvim desetljećima 13 st. karmelićani zbog ratova i progona napuštaju Svetu Zemlju i vraćaju se u Europu, gdje su zbog prilagodbe novom načinu života izgubili nešto od svoje pustinjačke dimenzije. Na njihove molbe da im se potvrdi pravilo, njega je najprije odobrio papa Honorije III. 1226., zatim Grgur IX. 1229. i konačno ga je ispravio i nadopunio 1245., a 1247. godine potvrdio Inocent IV.
Ženska grana karmelskoga reda zaživjela je 1452. god. u Nizozemskoj zahvaljujući inicijativi blaženoga Ivana Soretha, generala Reda, koji je sastavio Karmelsko pravilo za grupu pobožnih žena. Karmelski red u 16. st. obnavljaju sv. Terezija od Isusa i Sv. Ivan od Križa potaknuti Duhom i potrebama vremena. Oni ga usmjeruju potpuno prema molitvi i kontemplaciji božanskih stvarnosti, življenjem evanđeoskih savjeta prema prvotnome Pravilu, u maloj sestrinskoj zajednici utemeljenoj na samoći, molitvi i strogom siromaštvu. 1562. god. osnovan je samostan sv. Josipa u Avili, prvi samostan iz kojeg je potekla reforma Reda. Otada se ženska grana karmelskoga reda naziva Bosonoge sestre Reda Blažene Djevice Marije od gore Karmela. Bosonoge sestre Reda Blažene Djevice Marije od gore Karmela pripadaju redovničkoj obitelji koja ima vlastitu karizmu za ostvarivanje osobitog poslanja u mističnom Tijelu Kristovu. Izabravši Blaženu Djevicu Mariju za majku i zaštitnicu, Red se stavlja pod njezino okrilje i uzima je za uzor i ideal mistične posvete svoga života i svoga sjedinjenja s Kristom.
Promatrajući proroka Iliju, kao svoga nadahnitelja, Red živo posvješćuje svoj kontemplativni poziv, slušajući Božju riječ i tražeći najveće blago, dragocjeni biser njegova kraljevstva, u samoći i posvemašnjoj odijeljenosti od svijeta. Bitni propisi za naš duhovni život izraženi su u Pravilu sv. Alberta Jeruzalemskog: živjeti u pokornosti Kristu, služeći mu vjerno, čista srca i ispravne savjesti, boraviti svaki u svojoj ćeliji, razmatrajući danju i noću zakon Gospodnji, svakodnevno u zajednici slaviti Euharistiju i Časoslov, prakticirati askezu prema evanđelju, izgrađivati zajedništvo i povrh svega, živjeti život trajne molitve u samoći, šutnji i duhu evanđeoske budnosti.
U Hrvatsku, u Brezovicu kod Zagreba 24. svibnja 1939. god., na poziv zagrebačkog nadbiskupa, sada blaženi Alojzija Stepinca, dolaze bosonoge sestre karmelićanke, Hrvatice iz austrijskih karmela. S. Regina Terezija od Isusa i s. M. Josipa od Milosrdne Ljubavi Božje dolaze u dvorac u Brezovicu, gdje ostaju gotovo pet godina dok se gradio Karmel. U listopadu 1939. god. pridružuje im se s. M. Terezija od Isusa, a 1940. god. s. M. Agneza od Isusa. Početkom prosinca 1939. god. Maloj zajednici se pridružila prva kandidatica. Na Badnjak 1939. god. Karmel je kanonski utemeljen u dvorcu u Brezovici. Zatvorena je privremena klauzura i za prvu prioricu imenovana je s. Regina Terezija od Isusa. Ove godine slavimo sedamdesetu obljetnicu postojanja Karmela u Hrvatskoj. U proljeće 1941. god. postavljen je kamen temeljac za novi Karmel u Brezovici.
Nadbiskup Alojzije Stepinac se radovao rastu zajednice i rastu zgrade. Često je bio na gradilištu, sam ugrađivao kamenčiće u pod crkve i molio sa sestrama sva tri otajstva krunice. Mnogi su govorili da je njegovo životno djelo bilo osnivanje novih župa, ali on je sam izjavio sestrama da je Karmel njegovo životno djelo. Karmel je, prema riječima naše časne majke Regine Terezije, za našega utemeljitelja bio velika utjeha. Sestre su se uselile u novosagrađeni Karmel u proljeće 1944. god. Svoju nakanu zbog koje je sestre pozvao u Hrvatsku, naš je utemeljitelj nadbiskup Stepinac izrazio riječima: „ Učinite što možete milošću Božjom, da se hrvatski narod potpuno preporodi u Kristu, i da sve bude prožeto Duhom Božjim, i pastiri i stado. Brezovica je postala rasadište novih Karmela, te danas u Hrvatskoj imamo karmele u Kloštru Ivaniću, Levanjskoj Varoši, Mariji Bistrici, u Bosni i Hercegovini u Sarajevu i u Albaniji.
Danas u svijetu ima 823 ženska klauzurna karmela sa oko 11.675 karmelićanki. Sestre karmelićanke iz Brezovice i Hrvatske, u duhovnom zajedništvu s braćom žive svoju karizmu, podržavajući, po nakani svojih utemeljitelja, molitvom i žrtvom svećenike i Božji narod, zahvalne za njihovo ustrajno služenje, sebedarje i svako dobro djelo ugrađeno u mistično Kristovo Tijelo.