Papa će svetkovinu Velike Gospe sutra proslaviti u župi svetoga Tome od Villanove u Castel Gandolfu

Papa Benedikt XVI. sutra će, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, predvoditi Svetu Misu s početkom u osam sati, u župi svetoga Tome od Villanove u Castel Gandolfu. U podne će, u dvorištu Apostolske palače, predvoditi tradicionalnu molitvu Anđeoskoga pozdravljenja. U propovijedi na svetkovinu Velike Gospe prošle godine, Sveti je Otac pozvao vjernike da pogledaju tu utješiteljsku istinu vjere Marijina Uznesenja na nebo, u tijelu i u duši. Nakon trpljenja dolazi slava; preobražaj koji će obuhvatiti svako ljudsko biće i cijeli svemir – rekao je Papa. Ona od koje je Bog uzeo tijelo i čija je duša na Kalvariji bila probodena mačem, prva je, na poseban način, postala dionicom toga preobražaja kojemu težimo svi mi, koji smo također često probodeni mačevima trpljenja na ovome svijetu. Nova Eva slijedila je novoga Adama u trpljenju, u Muci, a isto tako i u konačnoj radosti. Krist je prvina, ali Njegovo uskrslo tijelo neodvojivo je od tijela Njegove zemaljske Majke, Marije, i u Njoj je cijelo čovječanstvo uključeno u Uznesenje prema Bogu – rekao je Sveti Otac.
To nije neki mit, nego stvarnost, otajstvo objavljeno malenima, jer Bog ponizuje ohole i uzvisuje ponizne. Sigurno nam neće razmišljanje pomoći shvatiti te tako uzvišene stvarnosti, nego jednostavna, iskrena vjera, i tišina molitve koja nas beskonačno nadmašuje i pomaže nam razgovarati s Bogom i osjetiti kako Gospodin govori našem srcu – istaknuo je Sveti Otac u istoj propovijedi. Samo je jedno potrebno. A ova nas svetkovina – prema Papinim riječima – poziva na traženje bitnih stvari, ne gubeći nikada pouzdanje pred teškoćama života. Obuzeti svakodnevnim brigama mogli bismo, naime, misliti da je ovdje, na ovome svijetu na kojemu smo samo u prolazu, konačna svrha ljudskoga postojanja. Naprotiv, Raj je pravi cilj našega zemaljskoga hodočašća. Koliko bi naši dani bili drugačiji kad bi ih oživljavao taj vidik! – istaknuo je Sveti Otac u podnevnome nagovoru 15. kolovoza 2006. godine.
Kršćansko svjedočanstvo rađa se upravo iz jednostavnoga i konkretnoga življenja vjere, poput Marije. Pred žalosnim prizorima puno lažne radosti i, istovremeno, mnogo mučne boli koja se širi svijetom, od Nje trebamo naučiti postati znakovi nade i utjehe, svojim životom trebamo naviještati Kristovo uskrsnuće – rekao je Papa u propovijedi na Svetoj Misi 15. kolovoza prošle godine. Uznesena na nebo – pojasnio je Papa – Marija se nije udaljila od nas, nego nam je još bliža, čuje naše molitve i pomaže nam svojom majčinskom dobrotom. Svima nam je potrebna Njezina pomoć i utjeha kako bismo se suočili sa svakodnevnim kušnjama i izazovima; potrebno nam je da ju osjetimo kao majku i sestru u konkretnim situacijama u životu – napomenuo je Sveti Otac u podnevnome nagovoru na Veliku Gospu 2007. godine. Stoga Papa zaziva zagovor Djevice za mir u cijelome svijetu. Želio bih još jednom povjeriti Kraljici mira, koju promatramo u nebeskoj slavi, brige čovječanstva na svakom mjestu ovoga svijeta izmučenoga nasiljem – rekao je Papa u podnevnome nagovoru 15. kolovoza 2006. godine.