Kardinal Christoph Schönborn Papin posebni izaslanik na proslavi tisućite obljetnice mađarske biskupije Pečuh

Ovo je prigoda za vjernike kako bi pokazali obnovljenu vjeru i posebnu ljubav prema Crkvi i Evanđelju – napomenuo je papa Benedikt XVI. u pismu kardinalu Christophu Schönbornu, svojemu posebnom izaslaniku na proslavi tisućite obljetnice mađarske biskupije Pécs (Pečuh). Bečki će nadbiskup biti u Pécsu 23. kolovoza, na proslavi ustanovljenja biskupije koja je nazvana i Biskupija pet Crkvi, a koja je utemeljena tijekom papinstva pape Sergija IV.. Događaj je to koji pokazuje koliko je Evanđelje ukorijenjeno u povijest cijele Europe, i koji nam daje prigodu podsjetiti se na neka razmišljanja pape Benedikta XVI. o kršćanskim korijenima Staroga kontinenta.
Od samoga početka papinstva, papa Benedikt XVI. potiče europske narode da ne zaborave svoje kršćanske korijene. To je neprocjenjiva baština, skup vrednota koji i danas predstavlja čvrsti temelj za izgradnju ujedinjene Europe. Bez sjećanja nema budućnosti – istaknuo je Papa susrevši se, 24. ožujka 2007. godine, s biskupima Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) u prigodi 50. obljetnice Rimskih ugovora. Kako se ne bi izgubila, Europa treba upraviti pogled prema Kristu – poruka je pak Svetoga Oca koju je uputio na svojemu apostolskom putovanju u Austriju, u svetištu Mariazell, u rujnu iste godine. Kako zaboraviti da je Europa nositeljica tradicije misli koja povezuje vjeru, razum i osjećaj? – upitao je Sveti Otac na općoj audijenciji 12. rujna 2007. godine, te dodao – Ugledni filozofi priznali su, neovisno od vjere, središnju ulogu kršćanstva u očuvanju suvremene savjesti od nihilističkih ili fundamentalističkih zastranjenja.
Nedavno je Sveti Otac ponovno govorio o kršćanskim korijenima Europe, i to tijekom posjeta benediktinskoj opatiji u Montecassinu. Tom je prigodom papa Benedikt XVI. podsjetio da se europska kultura temelji na traženju Boga, te istaknuo aktualnost benediktinskoga gesla „Ora et labora et lege“, „molitva, rad i kultura“. Oslanjanje na kršćanske korijene i isticanje vrednote evanđeoske poruke za život Europe, ne stavljaju u opasnost dimenziju zdrave laičnosti. Papa je to istaknuo na svojemu pastoralnom putovanju u Francusku, u rujnu prošle godine. Bitno je, s jedne strane, insistirati na razlikovanju političkoga od religioznoga područja, u svrhu zaštite kako vjerske slobode građana, tako i odgovornosti države prema njima; a s druge strane, važna je veća svijest o nezamjenjivoj službi religije u oblikovanju savjesti, kao i prinosa koji ona može dati, zajedno s drugim instancijama, u stvaranju temeljne etičke suglasnosti u društvu. Laičnost stoga ne znači svesti vjeru na privatno iskustvo. To vrijedi na svakome području u životu, pa i u školi. Zdrava laičnost škole, kao i drugih državnih ustanova, ne podrazumijeva zatvaranje za nadnaravno i lažnu neutralnost u odnosu na moralne vrednote koje su u temelju istinskoga odgoja osobe – napomenuo je Sveti Otac.