U gospodarstvu kao i u politici, Europa treba ponovno pronaći svoju kršćansku dušu

U gospodarstvu kao i u politici, Europa treba ponovno pronaći svoju kršćansku dušu – poticaj je nadbiskupa Angela Amata, pročelnika Zbora za proglašenje svetih, koji je uputio na predavanju održanome na američkome katoličkom sveučilištu „Notre Dame“ u saveznoj državi Indiana, a koje je objavio vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano. Kršćanska bi Europa poštovala prava svih građana, vjernika i onih koji ne vjeruju, kršćana i nekršćana – istaknuo je nadbiskup.
Ako želi ponovno pronaći svoju dušu, svoj identitet, svoje temelje i istinu stvari, Europa se treba priznati kršćanskom – snažan je apel nadbiskupa Amata koji se, govoreći američkim studentima, zadržao na odmetništvu od kršćanstva koje danas obilježava Stari kontinent. Emancipacija od Boga i nijekanje njegova zakona, u suvremenoj Europi dovodi do ponašanja koja su za osudu – napomenuo je nadbiskup te dodao – Ono što vrijedi za gospodarstvo i politiku, vrijedi i za biomedicinu i biotehnologiju, odnosno istraživanje odvojeno od etike dopušta čovjeku nekažnjivo raspolagati životima drugih ljudskih bića, posebice najslabijih i nezaštićenih.
„Biopolitika“ koja se ne osvrće na naravni zakon – primijetio je nadalje nadbiskup – može, primjerice, dopustiti uništenje fetusâ, manipulaciju embrijima - koje se jednostavno smatra biološkim materijalom, kloniranje, stvaranje hibrida, kontracepciju i eutanaziju. Stoga je sa žaljenjem napomenuo kako život gubi nepovredivost, a ljudsko biće gubi svoj identitet. Osim toga – prema nadbiskupovim riječima – šteti se samome pojmu 'obitelji' kao zajednici koju čine otac, majka i djeca, dopušta se 'brak' ne samo između muškarca i žene, i odobrava se usvajanje djece i od strane homoseksualnih parova. Pa ipak, taj pokus koji se provodi u Europi, odnosno život kao da Bog ne postoji, ne daje obećane plodove – primijetio je nadbiskup – I to prije svega zbog toga što se sekularizam, koji je u temelju građanskih prava, ne može samoopravdati bez oslanjanja na dobro i istinito. Sekularizam tako ostaje bez temelja, dok kršćanstvo, sa shvaćanjem čovjeka kao slike Božje, unosi u društvo neizmjernu vrednotu osobnoga dostojanstva bez kojega nema ni slobode, ni jednakosti, ni solidarnosti, ni pravednosti.
Nadbiskup je nadalje istaknuo kako nespominjanje Boga i kršćanskih korijena u europskome Ustavu izobličava identitet Europe, te se zaboravlja, kako poučava povijest prošloga stoljeća, da ljudska sloboda, odvojena od Boga i njegova zakona, vodi u dogmatizam koji, u konačnici, ponižava čovjeka, zatirući njegovu slobodu. Napomenuvši kako Katolička Crkva stalno potiče na pozitivnu laičnost koja vrjednuje prinos kršćanstva, nadbiskup je potaknuo Europu da se sjeti da se na početku, kao i kroz cijelu njezinu povijest, nalazi Evanđelje. Kršćanska je tradicija Europe u Kristovu križu spojila grčki ratio, rimsko pravo naroda i Mojsijev zakon. Ako se želi ujediniti, ako se želi istaknuti kao civilizacija temeljnih ljudskih prava, Europa se treba priznati kršćanskom – rekao je na koncu nadbiskup Amato.