O zbivanjima u Crkvi u BiH govori Ivo Tomašević

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II“ Vrhbosanske nadbiskupije organizirao je sredinom srpnja u Zavidovićima ekumenski kamp Friedensgrund, a danas je (7. 8.) u Sarajevu završio kamp pod njemačkim nazivom Friedensweg odnosno Put mira na kojem sudjeluje i dvadesetak mladih iz Njemačke. Ovaj kamp nastao je odmah nakon rata na sjeveru Nadbiskupije na inicijativu iz njemačke biskupije Paderborn kada su mladi iz Njemačke i BiH zajednički radili na obnovi srušenih kuća, a cilj kampa je: živjeti zajedništvo, upoznati se međusobno uvažavajući različitosti te konkretno pomoći osobama u potrebi. Jedan dan u kampu izgleda otprilike ovako: nakon doručka mladi slušaju Božju riječ i razmišljaju nad jednom rečenicom iz Evanđelja koja je moto dana i misao vodilja tijekom dana, a potom uzmu materijal i odlaze krečiti stanove da bi u 16 sati zajedno objedovali u kampu te izmijenili iskustva, pristupili sakramentu pomirenja prema potrebi i slavili Misu te dan završili uz druženje, pjesmu i gitaru.
Tijekom četrnaestodnevnog boravka u kampu mladi su krečili i čistili stanove korisnicima koje je preporučio Caritas i Kruh sv. Ante u okviru projekta „Posjet starih i bolesnih kroz godinu“ koji provode stipendisti Fondacije za stipendiranje studenata „Fonss“. Mladi su podijeljeni u 4 radne grupe, a u okviru kampa je djelovala i umjetnička sekcija pod geslom „Ruke za mir“ izrađujući u raznim tehnikama neobične predmete pod vodstvom profesora likovne umjetnosti. „Ovi divni dečki i djevojke iz Njemačke i Vrhbosanske nadbiskupije donijeli su osmijeh u moju kuću i uljepšali mi ove ljetne dane. Uložili su puno truda kako bi okrečili i očistili moj stan. Uživala sam provodeći vrijeme s njima i poželjela sam da zauvijek ostanu kod mene“, kazala je zahvalna srca gospođa Margareta Luburić, korisnica Caritasovih usluga. Svakog dana jedna grupa mladih odlazi u razgledanje Sarajeva te imaju prigodu kušati specijalitete, osjetiti ozračje i upoznati grad. Mladi su iskoristili nedjelju za odlazak u Mostar i razgledanje najpoznatijih crkvenih zdanja kao i nezaobilazni stari most. Kamp je završio danas, a s njega su mladi ponijeli lijepe uspomene i pošli obogaćeni Božjom riječju i dobrim djelima.
Djeca i mladi budućnost su i Crkve i društva. Toga je svjestan i banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica koji je prošle nedjelje pohodio župu Glamoč i predslavio Euharistiju u još nedovršenoj župnoj crkvi sv. Ilije proroka te krstio dvoje male djece. Vjernike je podsjetio na svoju, prije više godina izdanu odredbu, da će svako peto, šesto i sljedeće dijete u obitelji on osobno doći krstiti i udijeliti obitelji jednokratnu materijalnu pomoć, a da će to isto u njegovo ime učiniti njegov generalni vikar za svako četvrto dijete. Pohvalio je župljane te izbjegličke župe, koji žive u teškim materijalnim uvjetima, što su ostali postojani u življenju svoje kršćanske vjere, otvoreni za Božji nauk i spremni poštivati Božje zakone. Naglasio je kao posebno dragocjen njihov životni optimizam i pouzdanje u Božju providnost i pomoć, a što se pokazuje i na njihovoj spremnosti da donose na svijet nove živote.
Biskup Komarica koristi svaki razgovor s međunarodnim i domaćim predstavnicima vlasti da se zauzme za povratnike i za one koji su ostali na svojim ognjištima. Tako je bilo i tijekom razgovora sa šefom Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice u BiH Naveedom Hussainom koji je obavijestio biskupa Komaricu o aktualnim naporima UNHCR-a da i dalje pomaže održivi povratak svim prognanim i raseljenim licima koji se žele vratiti na svoja ognjišta. Pojasnio je da se dosta učinilo u normaliziranju sveukupne poratne situacije, ali i da ima, na žalost, očitih propusta i neizvršenih obećanja, zbog kojih se opravdano mnogi ljute i kritiziraju međunarodnu zajednicu, ali i da međunarodna zajednica ima razloga kritizirati i ljutiti se na domaće političare, koji ne rade dovoljno za dobrobit svih naroda i ljudi u BiH. Zahvaljujući za sve što je učinjeno, biskup Komarica je kazao kako mu je dobro poznato da se do sada vrlo često pomoć međunarodne zajednice nepravilno i neujednačeno dijelila, pri čemu je jedan od tri konstitutivna naroda – hrvatski bio najčešće zakinut za dobivanje pomoći. „Nedostaje u velikom dijelu ove zemlje cijeli jedan narod, a zemlja kao što je BiH ne može opstati ako toga naroda nema, jer ona sa svoja tri naroda nalikuje na tronožac“, rekao je biskup Komarica.
Članovi Družbe Isusove ostavili su duboke korijene na prostorima Bosne i Hercegovine posebno kada je riječ o školovanju i odgoju svećenika. U Sarajevu isusovci sada djeluju u gradskom naselju Grbavica u svom župnom centru pored Željinog nogometnog stadiona, a nadaju se skoroj izgradnju župne crkve. Zadnjeg dana mjeseca srpnja svečano su proslavili blagdan utemeljitelja Družbe kojem je i posvećena ova župa. Svečano Misno slavlje predslavio je bivši župnik p. Vladimir Vasilj koji je u prigodnoj propovijedi pobliže upoznao nazočne vjernike s detaljima iz života sv. Ignacija Loyolskog. Dugo vremena isusovci su pastoralno djelovali i u župi Borovica, koja je 6. kolovoza svečano proslavila patron Preobraženja Gospodinova. Plod vrlo zauzetog djelovanja isusovaca jesu brojna svećenička i redovnička zvanja iz ove župe nadomak Vareša koja je bili potpuno uništena i prognana, ali koja je sada dobrim dijelom obnovljena.