Enciklika 'Ljubav u istini' pobudila je izvanredno zanimanje u cijelom svijetu
Prošlo je mjesec dana otkako je objavljena enciklika 'Caritas in veritate' – Ljubav
u istini, prva socijalna enciklika pape Benedikta XVI.. Dokument, koji je pobudio
izvanredno zanimanje u cijelome svijetu, postao je uspješnica u brojnim zemljama.
Od samoga svojeg početka dokument ističe da su cjelovitome ljudskom razvoju potrebne
istina i ljubav, koje su i ključ za razumijevanje cijele enciklike 'Caritas in veritate'. Ljubav
u istini, koje se Isus učinio svjedokom, glavna je poticajna snaga za istinski razvoj
svake osobe i cijeloga čovječanstva. Papa Benedikt XVI. to ističe odmah na početku
enciklike, te napominje da su ljubav i istina poziv koji je Bog stavio u srce i u
razum svakoga čovjeka. S druge pak strane – ističe Papa – budući da postoji opasnost
da se ljubav pogrešno shvati, te isključi iz etičkoga života, valja ju spojiti s istinom.
Bez nje, naime, ljubav klizi u sentimentalizam - primjećuje Papa te dodaje – Kršćanstvo
ljubavi bez istine može lako biti pobrkano sa zalihom dobrih osjećaja, korisnih za
društveni život, ali sporednih. Za razvoj je potrebna istina – ističe Sveti Otac –
jer bez nje društveno djelovanje pada na milost i nemilost privatnih interesa i logikâ
moći, s razarajućim posljedicama na društvo. Kao i Pavao VI. u svojoj enciklici
'Populorum Progressio', papa Benedikt XVI. naglašava da je Kristov navještaj prvi
i glavni čimbenik razvoja. To je cjeloviti ljudski razvoj kojemu se može težiti samo
uz ljubav prosvijetljenu svjetlom razuma i vjere. Bez mogućnosti vječnoga života –
upozorava Papa – ljudski razvoj na ovome svijetu ostaje bez daha. Eto zbog čega same
ustanove nisu dostatne. Bez Boga je razvoj zanijekan, podliježe umišljenosti o samospašavanju
i završava promicanjem onečovječenoga razvoja. Zbog toga je humanizam koji isključuje
Boga nečovječni humanizam – naglašava Sveti Otac. Enciklika 'Caritas in veritate'
ističe da je kršćanski humanizam, oživljen ljubavlju i vođen istinom, najveća snaga
u službi razvoja. A Božja ljubav, humanizam otvoren za Apsolutno – podsjeća nas Sveti
Otac – ona nam daje hrabrosti za djelovanje i traženje dobra svih ljudi. U enciklici,
a posebice u njezinu trećem poglavlju, Papa hvali iskustvo darivanja i besplatnosti
u gospodarskim odnosima, te ohrabruje gospodarstvo zajedništva. To je iskustvo nastalo
1991. godine u Brazilu, u okviru Pokreta fokolara. Njegov pokretač, Alberto Frassinetti,
nekadašnji industrijalac, a sada savjetnik, pojasnio je u razgovoru za našu radio
postaju glavna obilježja gospodarstva zajedništva, te napomenuo kako je glavna zamisao
imati poduzeća koja se nalaze na tržištu kao i sva druga. To su poduzeća koja nastaju
kako bi zarađivala, ali tu zaradu dijele na tri dijela: jedan se dio namjenjuje za
siromašne, za projekte pomoći i izvlačenja iz siromaštva. Drugi se dio ulaže u odgoj
mladih za ovu novu kulturu besplatnosti i općega bratstva. I na koncu, jedan dio ostaje
u poduzeću, upravo za njegov razvoj kako bi ono moglo i dalje napredovati i u budućnosti
proizvesti još dobiti – istaknuo je Frassinetti.