Papa predvodio večernju molitvu u Aosti

Papa Benedikt XVI. je u petak, 24. srpnja popodne pošao u Aostu, gdje je, u katedrali, u nazočnosti oko 400 svećenika, redovnika, redovnica i laika, predvodio molitvu Večernje. Prije povratka u Introd, Sveti će se Otac kratko zadržati u tamošnjem staračkom domu, i pozdraviti njegove štićenike. Što se pak tiče Večernje, održane u katedrali, važno je istaknuti da se ona podudara s Godinom svetoga Anzelma, koja je proglašena povodom 900. obljetnice preminuća svetoga Anzelma. Za tu je prigodu Sveti Otac napisao dva pisma: opatu primasu Benediktinske konfederacije dr. Notkeru Wolfu, i kardinalu Giacomu Biffiju, svojemu posebnom izaslaniku na proslavi obljetnice svetoga Anzelma.
Sveti Otac spominje oštrouman teološki i filozofski nauk svetoga Anzelma po kojemu je postao znak onoga „misliteljskog Srednjeg vijeka“ koji su mnogi pokušali ideološki zasjeniti. Anzelmo, opat i prior benediktinskoga samostana u Becu, u Normandiji, a potom canterburyjski nadbiskup, smatran je ocem skolastike, toga bogatog kulturnog razdoblja koje je razumom i vjerom tražilo istinu. Poznat je njegov ontološki dokaz kojim je racionalno želio dokazati postojanje Boga i kontradikcije ateizma. Sveti Otac opisuje Anzelma, odrasloga u snijegom pokrivenim planinama Val d'Aoste, te napominje: Bog mu izgleda kao nešto od čega se nešto veće ne da ni zamisliti; kako bi ga se susrelo treba se popeti na vrh planine. Potrebni su i vjera i razum, ali „ako ne budete vjerovali, nećete ni shvatiti“. Papa Benedikt XVI. ističe njegovo poučavanje o nepovredivoj vrednoti savjesti i slobodi Crkve koja štiti od miješanja engleskih kraljeva. Zbog toga je kao canterburyjski nadbiskup primoran na progonstvo. Anzelmo se ne boji izgubiti život, te kaže: „radije se ne slažem s ljudima, nego da sam, slažući se s njima, u neslozi s Bogom“. Htio je biti monah cijeloga života. Nije se osjećao odgovarajućim, ni sposobnim, voditi biskupiju. Njegov stil ujedinjuje milosrđe i odlučnost, ali mora se suočavati s brojnim nevoljama. Papa se, na koncu, spominje riječi svetoga Anzelma, usred velike patnje i progonâ: „Neću u srcu zadržati mržnju prema nikome“.
Sveti je Otac imenovao apostolskim nuncijem u Luksemburgu nadbiskupa Giacinta Berloca, dosadašnjega apostolskog nuncija u Belgiji. Nadbiskup Berloco je rođen 31. kolovoza 1941. godine u Altamuri, nedaleko od Barija. Za svećenika je zaređen s 25 godina, a s 49 posvećen za biskupa. Bio je apostolski nuncij u Venezueli, Salvadoru, Kostariki i Zimbabveu, te apostolski izaslanik u Mozambiku.